Koliko zlata mogu dobiti iz kompjuterskog otpada?

Količina elektroničkog i elektronskog otpada se povećava iz godine u godinu, proporcionalno napretku tehnologije i naše sve veće ovisnosti o raznim elektronskim pomagalima.

Svi želimo posjedovati novi računar sa novim komponentama, kao i mobitele ili neki od tableta koji je predstavljen publici. Svi spomenuti uređaji u sebi sadrže određenu količinu čistog zlata, a pored zlata u njima se mogu pronaći i drugi metali, plemeniti metali i na kraju vrijedni metali.

Svaki dio elektronskog otpada sadržava materijale koji se mogu reciklirati, a zbog industrijskih zahtjeva u proizvodnji veoma je bitno da se ti materijali odvoje, grupišu, recikliraju te ponovno upotrijebe u proizvodnji.

Recikliranje elektronskog i elektroničkog otpada od velikog je financijskog značaja. Da bi imali predodžbu o potrebi recikliranja zlata evo jedne zanimljive činjenice.

Jedna metrička tona elektroničkog otpada koji je sakupljen iz osobnih računala u sebi sadrži više zlata nego 17 tona zlatne rude.

Metali koje možemo pronaći u starim računalima su: aluminij, antimon, arsen, barij, berilij, kadmij, krom, kobalt, bakar, zlato, željezo, olovo, mangan, živa, paladij, srebro, cink i još neki.

Mnogi od ovih metala su opasni za okoliš i zdravlje čovjeka poput arsena, kobalta, olova, žive i selena.

Ako pričamo o recikliranju računala i računalne opreme potrebno je znati da matična ploča, procesorski čip, razne grafičke, mrežne i zvučne kartice u sebi sadrže velike količine zlata, srebra i još nekih vrijednih metala. Kada kažemo velike količine zlata, tada mislimo na poređenju sa ostalim komponentama računala poput monitora, naponske jedinice i slično.

Jedna metrička tona elektroničkog otpada (procesorski čipova, matičnih ploča, raznih kartica) u sebi sadrži između 80 i 1500 grama zlata. Pored zlata u toj količini elektronskog otpada može se pronaći između 160 i 210 kilograma bakra, koji je također veoma tražen metal.