Što je točno elektronički otpad i zbog čega ga je dobro reciklirati?

Elektronički otpad je neformalno ali veoma popularno ime za sve elektroničke uređaje koji su na kraju svog radnog vijeka. Zbog štetnih kemijskih spojeva koje ovi uređaji sadrže u sebi oni se ubrajaju u kategoriju opasnih otpada, a kao takvi se odlažu u posebno propisane kontejnere i kasnije recikliraju u posebnim reciklažnim stanicama.

Kemijski spojevi koji se mogu pronaći u elektroničkom otpadu su: silicij, kadmij, arsen, olovo, živa, krom, berilij, fosfor i još neki drugi.

Kadmij se najčešće može pronaći u matičnim pločama osobnih računala, a matične ploče su usput najtraženija sirovina za recikliranje jer u sebi sadrži veliki procent zlata.

Olovo se često može pronaći u raznim monitorima, a svrha mu je smanjiti zračenje dok monitor radi.

Fosfor se pronalazi u katodnim cijevima, pa možemo zaključiti da se ovaj element može pronaći u gotovo svim starijim monitorima poznatim pod nazivom CRT.

Kako reciklirati elektronički otpad?

Sony Corporation tvrtka je došla na ideju da umjesto rastavljanja stare elektroničke opreme, tu istu uskladište u stare napuštene otvore rudnika. Neki od takvih otvora u sebe mogu primiti i do 70 milijardi računala, a kasnije bih se iz te takozvane urbane rude moglo vaditi metale poput bakra, zlata, željeza, stakla pa na posljetku bi se vadila i plastika i drugi nemetalni elementi.

Računala u sebi sadrže veći procent bakra nego ruda bakra. Za jednu tonu bakra potrebno je iskopati i preraditi 19 tona sirovine u obliku kamena koji je prekriven tim metalom.

Spomenuta ideja još uvijek stoji kao ideja, a sve dok se traže bolja rješenja za recikliranje otpada ono se i dalje obavlja rastavljanjem i sortiranjem dijelova koji se kasnije recikliraju.

Četiri metode koje se upotrebljavaju za recikliranje elektronskog otpada su:

-          Rastavljanje opreme, ručno odvajanje dijelova koji se mogu ponovno upotrijebiti u proizvodnji

-          Mehaničko uklanjanje, uklanjanje štetnih dijelova a zatim usitnjavanje i rezanje da bi se uklonili upotrebljivi dijelovi kao plastika i traženi metali

-          Spaljivanje i prečišćivanje, nakon što se spale gorivi dijelovi mogu se izdvojiti metali

-          Kemijski procesi, plemeniti metali mogu se ukloniti iz tiskanih ploča putem raznih kemijskih procesa. Jedan odnajpoznatijih kemijskih procesa za recikliranje zlata iz elektronskih elemenataje korištenje kemijskog spoja zlatotopka, ili kraljevska voda.

Stručnjaci za reciklažu govore - Zlato je u otpadu!?!

Količina zlata u elektronskom otpadu je čak i do pedeset puta veća od one koja se može dobiti iz rude zlata. Ove podatke donose stručnjaci za reciklažu zlata iz električnog otpada.

Zbrinjavanje otpada postaje milijunski posao. Sirovine koje su skrivene u istrošenom elektronskom otpadu potrebne su za proizvodnju novih uređaja. Potražnja za suvremenim elektronskim uređajima i gadgetima sve je veća, pa se pretpostavlja da će i korištenje zlata u proizvodnji ići prema gore.

Godišnje se proizvede oko 1.3 milijarde mobitela, a samo njih 10% završi u odlaganju za reciklažu. Ovaj podatak govori da ljudi godišnje bacaju od 20 do 22 tone zlata u smeće a da toga nisu ni svjesni.

Jeste li znali da prosječan korisnik mijenja svoje računalo svake dvije godine?

Da je u 1998. godini u Americi bačen 21 milijun osobnih računala, dok se za 2005. godinu predviđa brojka od 315 milijuna?

Velike tvrtke su došle do spoznaje da im se više isplati reciklirati i dolaziti do sirovina iz starih računala i hardvera nego kupovati nove (posljednja istraživanja su pokazala da recikliranje štedi Americi najmanje 240 milijardi dolara godišnje).

Elektronički otpad trenutno predstavlja jednu četvrtinu svjetskog otpada - taj se broj povećava svake tri godine za 30%, a samo je 10% propisno reciklirano. Zato je Udruga za očuvanje okoliša (EPA) sklopila ugovor s većim proizvođačima hardvera, pokrenula akciju 'Plug-In To Recycling', te omogućila kompjuterašima jeftino recikliranje.

Kako se mjeri zlato?

Za SI jedinice težina zlata se izražava u gramima ili kilogramima. Osim navedenih mjera dosta često se upotrebljavaju jedinice unca ili fina unca. Fina unca ili Troy ounce je dobila ime po jedinici mase koja se koristila u srednjem vijeku na pijacama u francuskom Trojsu.

1 fina unca u sebi sadrži 31,1034768 grama

32,15 fini unci tvore 1 kilogram

Oznake za čistoću zlata, vrste zlata, kako prepoznati zlato?

Svi su čuli za zlato a većina zna da postoji i bijelo zlato. Ipak, malo tko zna objasniti što je to bijelo zlato?

Bijelo zlato je naziv legure koja u konačnici ima bijelu boju. Znamo da je zlato žute boje, te da se nakit izrađuje od legure zlata i nekog drugog plemenitog ili običnog metala. Isto to vrijedi i za bijelo zlato. U biti bijelo zlato je legura čistog zlata i nekog metala koji će kasnije dati bijelu boju kakvu vidimo.

Bijela boja zlata slična je srebrenoj boji samo malo tamnija, možda više mat boja. Bijelo zlato kao i 'obično' varira, odnosno postoje razne mješavine zlata i nekih metala. Imamo na primjer leguru bijelog zlata koja se sastoji od mješavine zlata i nikla, a koja ima čvrstu strukturu pogodnu za izradu karika, pinova i slično. Na primjer ako zlato pomiješamo sa paladijem tada imamo mekan i savitljiv metal idealan za oblikovanje u nakitu i kao podloga za drago kamenje.

Vrijednost bijelog zlata

Cijena odnosno vrijednost bijelog zlata odražava se kao i kod 'običnog' žutog zlata, po udjelu čistog zlata u leguri. Kako smo već napisali u tekstu iznad, bijelo zlato je legura zlata i nekog bijelog plemenitog ili običnog metala. Ako želimo procijeniti vrijednost zlata u nekom komadu potrebno je da znamo ukupnu masu komada i udio čistog zlata u njemu. Ukoliko se radi o nakitu tada se obični negdje na poleđini nalazi oznaka čistoće zlatnog komada, pa je lako procijeniti njegovu vrijednost. Ipak, ukoliko je oznaka oštećena, ili je uopće nema tada se radi test sa kiselinama koji nam pokazuje o kojoj čistoći zlata je riječ.

Oznake za čistoću zlata

Oznake za čistoću zlata u biti nam govore koliki je udio čistog zlata u nekoj leguri. Imamo da na primjer zlatni komad sa oznakom 585 u sebi sadrži 58,5% čistog zlata. Ukoliko želimo izračunati vrijednost tog komada potrebno ga je izvagati, i od te težine uzeti 58,5% vrijednosti te to pomnožiti sa cijenom zlata po gramu.  

Informirajte se prije nego ponudite zlato na otkup

Prije nego svoje zlato ponudite za otkup potrebno je da znate neke činjenice. Stanje na tržištu, konkurencija među otkupljivačima i procjena zlata su stavke koje vas zanimaju. Da bi izbjegli prevaru, odnosno da dobijete fer cijenu za svoje zlato potrebno je da i sami znate nešto o tržištu zlata u svijetu.

Naime, zlato se smatra jednim od najboljih 'čuvara vrijednosti' neke države, banke, ili osobne vrijednosti neke osobe. Kroz povijest se pokazalo da je zlato daleko stabilniji nosilac valute nego papirnati novac, ili kovanice od nekog ne plemenitog metala.

Stari zlatni novac 'kovanice' koji se upotrebljavao još u 19. i 20. Stoljeću i danas ima vrijednost zlata od kojeg je izrađen, dok je papirnati novac tih starih država propao u trenutku kada i same države.

Trgovci koji se bave otkupom zlata poznaju dinamiku i psihu ljudi koji prodaju svoje komade zlata. Oni znaju da se osoba u pravilu odluči na prodaju zlata u trenutku velike nevolje. Ovo naglašavamo iz razloga što ljudsku nevolju otkupljivači žele da maksimalno iskoriste. Ukoliko ste došli da prodate dio zlatnog nakita, a usput i rekli otkupljivaču da vam je žurba za novac, tada ste lagana meta za 'pljačku'. Ovo posebno vrijedi za osobe koje u biti niti ne poznaju vrijednost imovine 'zlata' koju prodaju.

Da se razumijemo, trgovci rade svoj posao i ne treba ih kriviti što žele da ugrabe bolju priliku. Ako ima pokažete da ste naivni oni će to iskoristiti, isto tako ukoliko trgovci vide da razgovaraju i pregovaraju sa osobom koja je upoznata sa tematikom, trgovina će proći mnogo profesionalnije i poštenije za obadvije stranke.

Kada nudite svoje zlato za otkup ne pokazujte slabosti u smislu da vam se žuri sa prodajom, ili da niti ne znate o kojoj vrijednosti zlata se radi. U principu, vrijednost zlata koje imate možete i sami unaprijed izračunati, a ona manja razlika koja se može javiti između te cijene i ponuđene za otkup jeste zarada otkupljivača.

Ako prodajete zlatne kovanice, novac trebate biti svjesni da cijenu ne određuje samo težina i čistoća zlata od kojih su izrađeni spomenuti predmeti. Numizmatičari takve predmete, starije kovanice i zlatnike, te dukate posebno vrednuju. Zbog ovoga je bitno prvo se obratiti nekom od numizmatičara i tražiti ponudu prije nego se obratite otkupljivaču zlata.

Cijena zlata, potraga za zlatom – recikliranje elektronskog otpada

Zlato je oduvijek bilo jedan od najcjenjenijih metala koje čovjek poznaje. Ovih dana cijena i potražnja za zlatom je u stalnom porastu a pretpostavka je da će taj trend nastaviti rasti.

Cijena zlata dovela je do toga da je recikliranje elektronike i ostalih uređaja koji sadržavaju zlato postalo isplativ posao. Recikliranje elektronike i elektroničkih uređaja isplativo je čak i ako se radi u 'kućnoj radinosti', odnosno manjem obimu.

Recikliranje zlata danas je tražen pojam na Internet. Dosta ljudi u ovoj krizi posežu za prodajom svog starog nakita, polomljenih ogrlica i slično, no međutim ima i onih malo spremnijih koji žele da od trgovine zlatom naprave biznis.

Naime, recikliranje elektronskog otpada i proizvodnja zlata iz njega može da bude veoma unosan posao.

Potražnja za zlatom postala je tako jaka da se o prodaji gotovog proizvoda uopće ne trebate brinuti. Vaš jedini problem jeste kako točno reciklirati otpad i dobiti zlato iz njega?.

Pokušajte pronaći odgovore na pitanja putem interneta ili nekih starih knjiga. Jedan link na kojem su objašnjene mnoge, ALI ne sve, stvari vezane uz prikupljanje otpada, separaciju, recikliranje zlata i prodaju zlata jeste www.goldinpc.com .

Ako želite pak malo detaljnije i konkretnije proučiti problematiku vezanu za reciklažu otpada i proizvodnju čistog zlata iz njega tada potražite i druge izvore po internetu. Starije knjige mogu biti veoma korisne ako se želite baviti ekstrakcijom zlata iz otpada.

Naime otapanje zlata sa drugih metala i 'nečistoća' izvodi se pomoću kiselina pa taj posao smatramo izrazito opasnim. Kiseline koje se koriste u otapanju zlata dosta dobro su poznate i služe isključivo za tu namjenu, no ipak zbog karakteristika tih kiselina treba biti veoma oprezan.

Najpoznatija kiselina za otapanje zlata zove se zlatotopka, ili na emgleskom Aqua regia. To je u biti mješavina dviju drugih kiselina koja odlično otapa zlato. Zanimljivo je da niti jedan od te dvije kiseline ne može otopiti zlato samostalno, tek u zajedničkom djelovanju kiseline reagiraju sa zlatom i razgrađuju ga u otopinu.

Dvije kiseline koje tvore zlatotopku ili carsku vodu su dušična i kloridna kiselina. Smjesa se sastoji od koncentracija dviju kiselina u omjeru 1:3.  Zlatotopka pored zlata može da služi i kao otapalo platine, te nekih drugih plemenitih metala. Potrebno je istaknuti da zlatotopka neće otopiti srebro, naime sa njim tvori netopljivi klorid.

Koliko zlata mogu dobiti iz kompjuterskog otpada?

Količina elektroničkog i elektronskog otpada se povećava iz godine u godinu, proporcionalno napretku tehnologije i naše sve veće ovisnosti o raznim elektronskim pomagalima.

Svi želimo posjedovati novi računar sa novim komponentama, kao i mobitele ili neki od tableta koji je predstavljen publici. Svi spomenuti uređaji u sebi sadrže određenu količinu čistog zlata, a pored zlata u njima se mogu pronaći i drugi metali, plemeniti metali i na kraju vrijedni metali.

Svaki dio elektronskog otpada sadržava materijale koji se mogu reciklirati, a zbog industrijskih zahtjeva u proizvodnji veoma je bitno da se ti materijali odvoje, grupišu, recikliraju te ponovno upotrijebe u proizvodnji.

Recikliranje elektronskog i elektroničkog otpada od velikog je financijskog značaja. Da bi imali predodžbu o potrebi recikliranja zlata evo jedne zanimljive činjenice.

Jedna metrička tona elektroničkog otpada koji je sakupljen iz osobnih računala u sebi sadrži više zlata nego 17 tona zlatne rude.

Metali koje možemo pronaći u starim računalima su: aluminij, antimon, arsen, barij, berilij, kadmij, krom, kobalt, bakar, zlato, željezo, olovo, mangan, živa, paladij, srebro, cink i još neki.

Mnogi od ovih metala su opasni za okoliš i zdravlje čovjeka poput arsena, kobalta, olova, žive i selena.

Ako pričamo o recikliranju računala i računalne opreme potrebno je znati da matična ploča, procesorski čip, razne grafičke, mrežne i zvučne kartice u sebi sadrže velike količine zlata, srebra i još nekih vrijednih metala. Kada kažemo velike količine zlata, tada mislimo na poređenju sa ostalim komponentama računala poput monitora, naponske jedinice i slično.

Jedna metrička tona elektroničkog otpada (procesorski čipova, matičnih ploča, raznih kartica) u sebi sadrži između 80 i 1500 grama zlata. Pored zlata u toj količini elektronskog otpada može se pronaći između 160 i 210 kilograma bakra, koji je također veoma tražen metal.

Tona elektronskog otpada sadrži više zlata nego tona rude zlata

Tona rude zlata prema nekim procjenama u prosjeku u sebi sadrži tek 5 grama čistog zlata. Elektronski otpad za reciklažu u prosjeku sadrži između 40 i 60% više zlata. Da budemo precizniji, tona mikročipova koji se koriste u preciznoj elektronici u sebi sadrži oko 200 grama čistog zlata. Još više zlata se može pronaći u toni mobitela, negdje oko 300 grama.

Ovi detalji nam govore da recikliranjem određene mase elektronskog otpada možemo dobiti oko 50% više zlata nego da recikliramo istu količinu 'masu' rude zlata.

Da bi se proizveo bilo koji dio elektronske opreme potrebno je koristiti neki od vrijednih i plemenitih metala. Procjenjuje se da se na godinu iskoristi više od 320 tona zlata u proizvodnji elektronike poput osobnih računala, mobitela, fiksnih telefona, navigacijskih uređaja i slično. Ta vrijednost prelazi 16 milijardi dolara, a samo se 15% te vrijednost na kraju reciklira. Sve ostalo 'propadne' u primitivnim reciklažama koje rade izvan granica zakona u nepovoljnim radnim uvjetima ne prijavljujući zaradu, ili obrt uopće.

Recikliranje zlata je u današnje vrijeme postalo veoma popularno i unosno kao posao. Naime, iskopavanje zlata iz rudnika je dosta nepovoljno za okolinu, skupo i opasno po zdravlje čovjeka. Sa druge strane, recikliranje se obavlja u dosta povoljnijim uvjetima, sa sobom nosi i određenu dozu opasnosti ali na kraju je recikliranje ipak prihvatljivije od samog iskapanja zlatne rude.

Da bi se recikliralo zlato iz elektroničkog otpada potrebna je upotreba teških strojeva, specijalno namijenjenih toj  vrsti posla. Dalje je potrebno uspostaviti kemijski laboratorij u kojem se odvijaju opasni kemijski procesi za uklanjanje zlata od drugih metala i elemenata koji u tom postupku nisu zanimljivi. Te na kraju peći u kojima se od zlatnog praga prave ingoti od zlata sa obilježjima koja govore o volumenu ili težini zlatne poluge, te čistoći zlata.

Koliko je iskopavanje zlata štetno za okolinu možemo i sami zaključiti znajući da su na nedavno održanom referendumu švicarci zabranili iskopavanje zlata u državi jer ono šteti okolišu. Zamislite, zemlja koja posjeduje ogromne količine zlata prikupljenog sa svih strana svijeta odbija da i sama iskapa zlato iz rudnika.

Elektroliza ili Millerov postupak za dobivanje zlata?

Elektrolitička rafinacija jedan je od najpoznatijih postupaka za dobivanje zlata.

Najčišće zlato se dobiva elektrolizom 'Wohlwillovim' postupkom. Jednostavne elektrolitičke ćelije su staklene ili porculanske posude. Anode su od onečišćenog zlata finoće najmanje 950, težine 12 kg i mjera 280x230x12 mm, a katode od valjanog zlatnog lima finoće 999,9 i mjera 300x75x0,25mm.

Ćelija se puni otopinom elektrolita koja u litri sadrži 50-100 g zlata u obliku iona (AuCl4) te jednaku masu solne kiseline. Temperaturu elektrolita treba održavati na 60-70C. Zlato sa anode otapa se prevođenjem u ion (AlCl4), a na katodi se taloži kao metal:

Anoda; Au+4Cl-(AuCl4)-+3e (3)

Katoda: (AuCl4)-+3e Au+4Cl- (4)

Solna kiselina igra važnu pri otapanju anode. Kad otopina elektrolita ne bi bila zakiseljena, na anodi bi se izdvajao klor.

Strujni potencijal između elektroda iznosi do 2V, a gustoća struje do 1900 A/m2. Ovako velikom gustoćom struje sprečava se velika količina nakupina zlata u otopini elektrolita za vrijeme rafinacije. Pri tako velikoj gustoći struje katoda je gruba, ali vrlo kompaktna. Anode se lijevaju tanje na donjem kraju i na rubovima, kako bi se mogle iskoristiti i trošiti što je moguće dulje, ali se elektroliza prekida kada se otprilike 90% materijala anode otopi. Da bi se spriječila polarizacija anode srebrnim kloridom nastalim pri otapanju anode i reakciji srebra sa solnom kiselinom (zbiva se samo ako je udio srebra u metalnoj anodi 5% i veći), elektrode se katkad priključuju na pulsirajuću istosmjernu struju.

Kako se samo zlato iz anode taloži na katodi, dok se srebro i ostali metali elektrolitički samo otapaju, s vremenom se koncentracija zlata u otopini znatno smanji. Da bi se nadoknadio taj gubitak, dodaje se elektrolit visoko koncentrirane otopine zlatnog (III) klorida ili se elektrolit potpuno zamijeni. Zamjena elektrolita primjenjuje se kada zlato sadrži platinske metale, a elektroliza se provodi dotle dok koncentracija platine i paladija u elektrolitu ne poraste do 60 g/dm3.

Nešto zlata zajedno s iridijem, osmijem i rutenijem može se naći u mulju srebrnog klorida koji se taloži u okolici anode. Ti su metali i zlato dospjeli u mulj mehaničkim otkidanjem s anode. Nakon obradbe srebrnog klorida cinkom uz dodatak male količine sumporne kiseline, pri čemu nastaje cinkov klorid i metalno srebro, izliveno će srebro sadržavati zlato, a ono se može dobiti iz anodnog mulja pri rafinaciji tog srebra.

Katode od čistog zlata uklanjaju se iz ćelija za rafinaciju svakih 48 sati, peru se, tale u indukcijskoj peći i lijevaju u poluge. Od tako rafiniranog zlata 10% se upotrebljava za izradu novih katoda i vraća ponovo u proces. 

Elektrolitičkirafinirano zlato ima vrlo veliku čistoću (prosječan je udio zlata 99,95-99,98%). Pomoću ovog se postupka, iako se njima dobiva manje čisto zlato, daje prednost pred elektrolitičkim zbog toga što kraće traje. Rafinacija Millerovim postupkom završena je za jedan dan, a na elektrolizi zlato se danima zadržava u rafineriji, te mu se tako usporava optjecaj i prodaja. Premda se elektrolizom dobiveno zlato finoće 999,9 može upotrijebiti za novčarske svrhe, ono se uglavnom upotrebljava u industriji i znanosti. Za dobivanje zlata veće finoće nije dovoljna jednostavna elektrolitička ili kemijska rafinacija. Uzastopnom elektrolizom može se proizvesti zlato finoće 999,99, a finoća 999,999 ostvarljiva je tek ekstrakcijom otapalima i zonskim taljenjem.

Većina rafinerija u svijetu proizvodi zlato finoće 996, dok je rusko finoće 999. Taj je stupanj čistoće zlata dovoljan za lijevanje u zlatne poluge koje se čuvaju kao monetarna podloga. Male zlatne poluge uobičajene u trgovini zlatom teške su 12,5 kg i oblika su malih opeka. Površina zlatnih poluga ponuđenih na prodaju mora biti besprijekorna, bez ikakvih pukotina, lomova ili ogrebotina. Rastaljeno zlato, temperature nešto više od tališta, lijeva se u kalupe koji su s unutrašnje strane obloženi tankim slojem čađe. Prilikom hlađenja prelazi se po rastaljenoj površini reducirajućim plamenom da bi se spriječila oksidacija neznatnih količina srebra. Tijekom lijevanja poluga uzimaju se probe radi točnog određivanja finoće. Kad poluge odgovaraju postavljenim zahtjevima, obilježavaju se žigom s brojem, finoćom i nazivom rafinerije.

Kako otopiti zlato?

Prilikom recikliranja zlata, ili iskapanja zlatne rude te prerade rude u zlato bitan proces je kemijski otopiti zlato. Treba znati da je zlato rijedak metal, plemenit i veoma cijenjen. Prilikom dobivanja zlata iz rude potrebne su ogromne količine sirovine. Za jedan gram čistog zlata potrebno je više tona iskopane rudače iz koje se dobiva zlato.

Da bi izdvojili zlato iz sirovine te dobili traženu čistoću zlatnog komada potrebno je koristiti kemijski proces. Zbog svojih osobina zlato je veoma postojan metal, među ostalim i teško topljiv, antikorozivan i odličan provodnik. Da bi izdvojili zlato iz sirovine za preradu potrebno se koristiti dobro poznatom metodom otapanja zlata pomoću kiseline 'Aqua regia' ili prevedeno Zlatotopka.

Sama riječ zlatotopka govori nam o kakvoj tekućini je riječ. Naime zlatotopka je jedan od rijetkih kiselina 'spoj kiselina' koja može da otapa zlato. Zlatotopka je u biti spoj dviju kiselina, od kojih niti jedna ne može otopiti zlato samostalno – bez djelovanja druge kiseline.

Ako bi pokušali otopiti zlato u klorovodičnoj kiselini, od reakcije sa zlatom ne bi vidjeli ništa. Da bi dobili reakciju kakvu želimo uz klorovodičnu kiselinu dodajemo još i dušičnu kiselinu. Sada imamo spoj 'Aqua regia' kod nas poznat kao zlatotopka koji oksidira zlato i gradi kemijski spoj HAuCl4.

Ako smo zlatni komad uronili u određenu količinu zlatotopke možemo vidjeti reakciju kiseline sa zlatom. Naime, kroz neko vrijeme zlato će se rastopiti i 'nestati' u tekućini. Vađenje zlata iz tekućine koja ima kemijski sastav HAuCl4 je proces u kojem zapravo i dobivamo 99% čist zlatni prah. Izdvajanje atoma zlata iz zlatotopke se obavlja pomoćumetabisulfitnog praha, a kako točno izgleda proces pogledajte na videu. Na ovomlinku je detaljno prikazan postupak izdvajanja zlata iz zlatotopke.

Postupak obrade, izdvajanja zlata iz primjesa se može uraditi i u slučaju da se bavite recikliranjem zlata. Ukoliko imate reciklažni otpad, na primjer zlatom obložene metalne vodiče i slično, pomoću zaltotopke izdvajate zlato i proizvodite ga u čistoći 99% i više.

Rad sa kiselinama je opasan pa stoga treba biti oprezan i znati kako se rukuje s njima. Također se treba držati mjera opreza te imati odgovarajuću zaštitnu odjeću. Mjesto za rad treba biti opremljeno za rad sa opasnim kemikalijama.

Otkup zlata, isplata u gotovini

Otkup zlata i drugih plemenitih i vrijednih metala posljednjih je godina u jakom porastu. Zbog naglog porasta cijene zlata na svjetskim burzama postalo je isplativo prodati bilo koji komad nakita, pozlaćenog otpada i slično.

Ako se odlučite na prodaju zlata koje vam više nije potrebno, ili jednostavno trebate novac dobro pripazite kome će te se obratiti. Naime, na tržištu otkupa zlata možete pronaći brojne tvrtke. Oglasnici su puni raznih ponuda i 'najboljih' isplata. Ipak, treba znati da je cijena zlata već unaprijed određena stanjem na svjetskoj burzi. To znači da se na komadu nakita možete cjenkati za par kuna, maraka i slično. Ne nasjedajte na oglase koji se reklamiraju kako baš oni daju puno više novaca po gramu zlata. To jednostavno ili nije istina ili se radi o prevarantu, šverceru koji izbjegava obveze prema državi i slično.

Prilikom prodaje zlata zahtijevajte procjenu na licu mjesta i ponudu za otkup. Ne pristajte na bilo kakvu ponudu, i ako sumnjate da vas žele prevariti slobodno odustanite od prodaje i potražite drugu otkupnu stanicu.

Za prodaju svog zlatnog komada obavezno zahtijevajte isplatu u gotovini na licu mjesta. Sve veće i ozbiljnije otkupne stanice vrše isplatu u gotovini na licu mjesta čim se utvrdi čistoća zlata, težina i još neke sitnice pa moguće i popune podaci o prodavaču, u slučaju da se ispostavi da je nakid ili drugi zlatni dio ukraden.

Zlato iz smeća, reciklaža elektronike

Smeće, odnosno elektronički otpad postao je pravi izvor za reciklažu i vađenje dragocjenih metala iz njega. Naime u procesu proizvodnje elektronike neophodno je koristiti određenu količinu zlata, srebra i drugih dragocjenih metala. Zbog toga se prilikom odbacivanja stare i zastarjele elektronike okrećemo recikliranju i dobivanju plemenitih metala iz nje.

Dosta je lakše reciklirati elektroniku i dobiti zlato nego ga iskopavati u rudnicima. Kopanje zlatne rude na starinski način u rudnicima je dosta ekološki neprihvatljivo, ekonomski neisplativo ako taj proces usporedimo sa reciklažom elektronike.

Recikliranje zlata unosan je i veoma isplativ posao.

Pronađite svoj dio u tom procesu. Prikupljanje, separacija, recikliranje, prodaja zlata i tako u krug. Sigurno ako ste vješti možete pronaći svoje mjesto u lancu zarade. Ukoliko niste za tu vrstu posla možda je bolje da investirate u posao sa zlatom.

Pročitajte malo više o tome kako uložiti u zlato a da ga ne kupujete.

Recikliranje zlata iz računala. Kako?

Svi znamo da je recikliranje dobro za očuvanje našeg planeta i okoliša u kojem živimo. Staklo, plastika, papir i slični materijali koji se daju reciklirati dosta su traženi baš zbog toga. Naime, proces recikliranja nabrojanih materijala daleko je jeftiniji, efikasniji i po prirodu manje štetan od samog procesa proizvodnje.

Ekonomski gledano recikliranje materijala je veoma unosan posao. Glavni razlog, pokretač čitave priče o reciklaži je kao i uvijek novac. Ako u priču sa novcem ubacimo i zlato tada ona postaje još zanimljivija.

Kako i sam naslov kaže, u ovom članku ćemo se osvrnuti na recikliranje zlata iz osobnog računala. Naime, računala su, kao i druga elektronika pravi mali rudnik zlata, srebra, bakra, aluminija i ostalih vrijednih, plemenitih, i drugih metala. Pored metala u procesu reciklaže iz elektronike i računala može se izvući dosta plastike, stakla, fibera i sličnih materijala.

Ipak, zlato je danas najtraženije u procesu reciklaže, a sve to zbog svoje vrijednosti koja gotovo pravolinijski svakim trenom ide prema gore.

Cijena zlata u zadnjih pet godina drastično je porasla, a prema dijagramima koji se daju pronaći svugdje po burzama i Internet stranicama izgledi su da će zlato i dalje rasti.

Sve to dovodi do toga da ljudi žele u što većoj mjeri da posjeduju zlato, ako ne to onda barem da investiraju u zlato.

Proces recikliranja zlata nije naučna fantastika, no ipak nije ni tako bezopasan postupak. Naime, prilikom procesa reciklaže neophodno je koristiti se kiselinama koje su jako opasne po zdravlje čovjeka i okoliš. Ovisno o kojem postupku se radi kiseline koje se koriste mogu biti manje ili više opasne. U svakom slučaju ako se želite okušati u recikliranju zlata potrebno je strogo se pridržavati mjera opreza koje se odnose na rukovanje opasnim kiselinama.

Detaljnije o sakupljanju otpada za reciklažu,separaciju, i samo recikliranje zlata možete pročitati na linku. Doduše, webstranica je urađena na engleskom jeziku, međutim na Ex-YU jezicima nema joškvalitetnog sadržaja na ovu temu.

Prije nego se odlučite reciklirati otpad za dobivanje zlata dobro proučite postupak i način na koji se rukuje sa kiselinama.

Također, bitno je prilikom sakupljanja otpada znati od prilike koliki prinos zlata pojedini dio može dati. Ne sadrži baš svaki elektronski uređaj zlato u sebi.

Dobro proučite detalje vezane za reciklažu,ekstrakciju zlata, vaganje i procjenu zlatnog komada. Na web stranici takođermožete pronaći sve o karatima, težini i čistoći zlatne legure. Kako testiratizlato i koja je razlika između zlatnog komada i pozlaćenog.

Kako reciklirati zlato sa procesora?

Za primjer recikliranja zlata sa procesora uzeti ćemo stari 'crni' procesor sa tijelom od fibera koji u biti sadrži zlato većinom samo na pinovima ispod. Pinovi koji daju kontakt između procesora i matične ploče su pozlaćeni, odnosno elektroplatirani zlatom.

Da bi reciklirali zlato prvo što trebamo uraditi jeste ukloniti pozlaćene pinove od tijela procesora. Procesor ne sadrži vrijedne elemente pa je važno ukloniti pinove sa njega radi daljnje obrade.

Ako želite biti detaljni sa procesora uklonite i keramičke kondenzatore koji u sebi sadrže palladijum.

Pinove možete ukloniti plamenikom, nekim alatom poput kliješta ili najlakšom metodom, vrućim zrakom.

Pogledajte video, kako ukloniti pozlaćene pinove sa procesora vrućim zrakom?

Pinovi se sakupe i pripreme za reciklažu. Zlatni sjaj koji vidite na pinovima je u stvari tanki sloj zlata na njima. To je vrijednost koju želimo izvući iz otpada.

Kako investirati u zlato?

Proizvodnja zlata, vađenje zlata iz rudnika, recikliranje zlata i slični poslovi uvijek su bili zanimljiv način investiranja kao i mogućnost dobre zarade. Zlato je vrijedan i plemenit metal. Dosta se koristi u proizvodnji elektronike, medicini, stomatologiji, pa na kraju i proizvodnji nakita. Zbog potrebe za zlatom i njegovim svojstvom da je vrijedni metal, u biti se zlato dugo kroz povijest koristi kao 'valuta' koja je stabilnija od ostalih svjetskih valuta.

Da bi investirali u zlato najbolji način je u biti investirati u neku od kompanija koje se bave iskopavanjem rude za dobivanje zlata.

Kako prepoznati profitabilnu tvrtku i one koje treba izbjegavati?

Ovdje ne postoji neko sigurno pravilo. Kao i svaka druga investicija, niti ova nije 100% sigurna. Jednostavno treba sagledati neke osnovne stvari prije ulaganja i nadati se maloj dozi sreće u poslovanju.

Pokušajte pronaći kompanije koje prodaju specijaliziranu opremu za iskopavanje rude zlata, te preko tih podataka dođite to samih kompanija 'rudnika'. Pogledajte financijska izvješća, ako nisu tajna te prelistajte po stranicama ili brošurama kompanije kojom opremom za iskopavanje zlata raspolažu. Pomoću opreme i financijskih izvješća kompanije možete zaključiti o kakvoj se kompaniji radi i koliki je mogući rizik investirati novac u tu kompaniju.

Kada ste se odlučili u koju kompaniju želite investirati odredite količinu novca koju ste spremni potrošiti. Kontaktirajte vašeg brokera, te sa njim detaljno dogovorite kupovinu dionica određene kompanije za iskapanje ili preradu zlata.

Tona elektroničkog otpada vrijedi 15.000 američkih dolara?

Mobiteli za reciklažu?

Prema nekim podacima u Hrvatskoj 'vrijedi i za susjedne zemlje' se na godinu dana sakupi 4 kilograma električnog i elektroničkog otpada po stanovniku. Ovaj prosjek za EU iznosi 14 kilograma otpada po glavi stanovnika, no ono što je zanimljivo jeste to da se u hrvatskoj i susjednim zemljama izvan EU taj otpad gotovo nikako ne reciklira.

Svijest o sakupljanju elektroničkog otpada, očuvanju okoliša i velikoj energetskoj uštedi kod nas je još uvijek na nezavidnoj razini. Ipak, ako se malo zamislimo i ponovno pročitamo naslov ovog posta možemo vidjeti da nas ta lijenost i nemarnost za naš planet može koštati na tisuće dolara, kuna, eura ili maraka … čega god na godinu dana ili manje.

Pored recikliranja elektroničkog otpada za dobivanje zlata postoje mnoge druge sirovine koje donose novčani doprinos, a koje propadaju ukoliko nisu valjano deponirane i na kraju reciklirane.

Ista izvješća govore kako se u hrvatsku na godinu dana uveze ili se u njoj proizvede 73.000 tona elektroničkih uređaja, dok je zabilježeno sakupljanje otpada od navedenih uređaja na godišnjoj razini tek 5.700 tona.

U grubo računajući prema statističkim podacima koji su dostupni, u hrvatskoj se na godinu dana propisno zbrine tek 1,29 kilograma elektroničkog otpada po stanovniku, što je manje od polovine ukupno 'razdužene' količine otpada po stanovniku na godinu dana.

Hrpa novca u otpadu…

Prikupljanje i recikliranje elektronskog i elektroničkog otpada može biti veoma unosan posao. Naime, tona rabljenih odbačenih mobitela 'oko 6000 komada' sadrži u sebi 3,5 kilograma srebra, 340 grama zlata, 140 grama paladija i 130 kilograma bakra.

Stručnjaci koji se bave problematikom zbrinjavanja elektroničkog otpada izračunali su da jedna tona električnog i elektroničkog otpada u sebi sadrži i preko 15.000 američkih dolara vrijedne metale. Elemente poput plastike, stakla i slične nisu ni uzimali u obzir, iako se i oni daju reciklirati.

Zlato, srebro, bakar – novac

Kako iz mobitela izdvojiti zlato?  

Od elektronskog otpada do čistog zlata

Reciklaža podrazumijeva izdvajanje materijala iz otpada te njihovu obradu za ponovno korištenje u procesu proizvodnje. Proces uključuje sljedeće operacije: sakupljanje otpada, izdvajanje 'separaciju' materijala, preradu i na kraju izradu novih proizvoda od recikliranih materijala.

Zanimljiva stavka u procesu reciklaže jeste ta da se prilikom recikliranja elektroničkog – elektronskog otpada u većini slučajeva kao proizvod može dobiti čisto zlato, srebro i drugi vrijedni i plemeniti metali.

Najčešće reciklirani otpad za dobivanje zlata jesu osobna računala, mobiteli, razna audio i video oprema, TV oprema i slično.

U procesu proizvodnje nabrojanih elektroničkih uređaja neophodno je korištenje zlata. Zbog cijene koju zlato drži, sam proces proizvodnje striktno i precizno uključuje tek manje količine navedenih plemenitih i vrijednih metala. Ipak, oni su gotovo uvijek prisutni i zbog svoje vrijednosti zanimljivi kompanijama za reciklažu.

Ukoliko ste dovoljno vješti i sami možete započeti proces sakupljanja i recikliranja zlata. Međutim, ako se ipak svrstate u kategoriju ljudi koji nisu u mogućnosti da sami recikliraju zlato tada vam ostaje druga, ništa manje vrijedna opcija da sakupljate otpad koji sadrži zlato i dalje ga prodate nekoj tvrtki koja posluje u tom domenu.

Zlato je trenutno najstabilnija 'valuta' za trgovanje na svjetskim burzama. Odlično drži cijenu, koja je u biti u stalnom porastu. Zbog svojih karakteristika zlato je uvijek traženo, a kako je proces iskapanja zlata iz rudnika dosta skup i težak posao kupovina recikliranog zlata je sve češća pojava svugdje u svijetu.

Gdje i kako pronaći zlato u elektroničkim uređajima?

Odgovor na gore postavljeno pitanje potražite na linku.

Na spomenutom linku također možete pronaći sadržaj vezan za temu same reciklaže zlatnih točaka, odnosno saznati stvari o dobivanju čistog zlata i prodaji tog istog.

Ako pažljivo pročitate članke vidjeti ćete da je proces recikliranja čistog zlata opasan i treba mu se pristupiti sa velikom dozom opreza. Uključuje rad sa opasnim kiselinama, pa se vodeći tim treba osigurati i odgovarajuće radno okruženje, te oprema za rad.

Ipak, ako niste upoznati sa tom vrstom posla opet ponavljamo, možete jednostavno sakupljati komade koji u sebi sadrže zlato te ih prodati po dosta dobrim cijenama.

Koliko zlata možemo pronaći u elektronskom otpadu?

Prema nekim računicama jedna tona starih mobilnih telefona u sebi sadrži oko 15.000 američkih dolara vrijedne metale. Ova brojka pokazuje koliko je u biti isplativ proces reciklaže starog elektroničkog otpada, a pored toga ovim se putem i čuva planeta zemlja.

Pored mobilnih telefona, osobna računala su odličan izvor prihoda u zlatu i srebru. Također u svakom elektroničkom uređaju možemo pronaći plastiku, bakar, aluminij, staklo i slične materijale vrijedne recikliranja.

Gdje prodati stari zlatni nakit?

Jedan od načina da nadopunite vaš kućni budžet je prodaja starog, polomljenog i nepotrebnog zlatnog nakita. Ukoliko imate zlatnih komada nakita ili nekih drugih predmeta od zlata a nisu vam potrebni razmislite o prodaji tih predmeta.

Neki ljudi čak idu i korak dalje pa se potrude reciklirati zlato iz raznih elektroničkih uređaja. Zlato se lako pronalazi u osobnim računalima, audio i video opremi, mobilnim telefonima i slično. Ako ne želite da prodaja zlata bude tek jednokratan posao, a imate volje za istraživanje osnovnih stvari u vezi recikliranja zlata tada vam predlažemo da proučite malo materijale iz tog područja. Zlato je danas jedan od najtraženijih materijala u svijetu, dobro drži cijenu, a ona je konstantno u blagom porastu. To su razlozi zbog kojih sve više ljudi u svijetu pokušava da reciklira otpad u potrazi za zlatom. Jednostavno, zlato je uvijek potrebno, a kako stvari stoje tako će i ostati u budućnosti.

Danas na svakom koraku postoje otkupne stanice koje jedva čekaju mušterije koje imaju za ponuditi zlato.

Kako ponuditi zlato, procijeniti njegovu vrijednost i dogovoriti cijenu pogledajte na linku.

Inače, u procesu recikliranja zlata, ukoliko ste vješti i radite sve kako profesija nalaže, vi možete ostvariti prinose zlata gotovo 100% čistoće. Naime, teško je doći do 100% čistog zlata, čak ni velike rafinerije se ne trude u tome jer je financijski neisplativo a u praksi ne baš potrebno. Ipak, ako imate za ponuditi 98-99% čisto zlato možete to smatrati nevjerojatnim uspjehom, a prodaja takvog zlatnog komada ide glatko i bez previše kalkuliranja.

Danas mnogobrojne tvrtke posjeduju kanale kojima otkupljuju zlato a vaše je posjetiti lokalnu otkupnu stanicu. Ako imate za ponuditi reciklirano zlato visoke čistoće tada se prilikom prodaje možete orijentirati prema svjetskoj burzi. Naravno u tom poslu i otkupljivač treba da zaradi pa će te mu prepustiti manju korekciju cijene. Ako se sa druge strane radi o zlatnom nakitu, polomljenom ili kakvom god, tada će otkupljivač ustanoviti čistoću zlata, izvagati zlatni komad i definirati cijenu kojom bi obadvije stranke trebale biti zadovoljne. Ukoliko niste zadovoljni ponuđenom cijenom slobodno se možete pogađati, jer je proces kupoprodaje zlata individualan i cijena se određuje međusobnom pogodbom.

Ako ste zainteresirani procesom recikliranja zlata posjetite neke od značajnijih web stranica, većinom su na stranim jezicima, a mi vam ovom prilikom za primjer dajemo GoldInPC.com stranicu koja se bavi isključivo temom recikliranja elektroničkog otpada te izdvajanjem zlata iz njega.

Otkup zlata

Sam proces prodaje lomljenog zlata, starog nakita nije naročito kompliciran. Naime, otkupljivači žele što veće prinose zlata pa su se stoga i pobrinuli da što više olakšaju potencijalnim prodavačima kućnog zlata koje više nije potrebno.

Prvo što trgovac provjerava jeste to dali je ponuđeno zlato izvorno ili je riječ o krivotvorini. Ljudi koji se bave preprodajom zlata to lako ustanove, tako da sam postupak ne uključuje posebne vještine kod osobe koja prodaje zlato.

Ako se radi o izvornom 'pravom' zlatu sljedeće što se treba utvrditi jeste čistoća ponuđenog zlata. U većini slučajeva svaki zlatni nakit na sebi treba da ima oznaku čistoće, ipak nekada se oznaka teško može očitati, ili je polomljeni komad oštećen baš na mjestu gdje je trebala biti oznaka čistoće.

Čistoća zlata se označava u karatima, a karat predstavlja udio čistog zlata u nekoj leguri. Kako je zlato po svojim karakteristikama jako nezahvalan metal za obradu i postojanje, gotovo uvijek se prilikom izrade nakita ili nekih drugih zlatnih predmeta miješa sa drugim metalima. Zbog toga je veoma bitno odrediti oznaku čistoće, koja u biti govori koliki je udio čistog zlata u nekom predmetu.

Trgovac zlatom mora ustanoviti postotak čistog zlata jer je to podatak koji direktno utječe na cijenu predmeta koji mu nudite. Čistoća zlata se određuje pomoću 'zlatarskih' kiselina i kamena za testiranje čistoće zlata. Više na temu: kako odrediti čistoću zlata možete pročitati na linku.

Prilikom prodaje zlata cijenu određujete direktnom pogodbom. Vi kao prodavač pregovarate s potencijalnim kupcem te sklapate dogovor, vjerojatno na obostrano zadovoljstvo.

Kako izračunati vrijednost starog zlata?

Organizirajte zlato po čistoći ( Karatima )

Ako želite izračunati vrijednost zlata koje želite prodati bitno ga je sortirati po čistoći. Čistoća zlata izražava se u karatima, a to je u biti omjer zlata u leguri u kojoj se nalazi. Omjer težine zlatne legure i vrijednosti Karata daje vam vrijednost, odnosno količinu čistog zlata u toj leguri.

Ako zlatni dio nakita ili neki drugi nema oznaku za vrijednost u Karatima tada možete uraditi test pomoću odgovarajuće opreme.

Kako uraditi test da bi odredili čistoću zlata?

Ako već nemate opremu za odrediti čistoću zlata tada predlažemo da ju kupite ili da posjetite neku od zlatarni, ili otkupnih stanica da urade test umjesto vas. Ukoliko ipak imate opremu za test ( bočice sa kiselinom i kamen ) tada ga uradite na sljedeći način. Bočice sa kiselinama obično mogu da očitaju 10, 14, 18 i 22 Karatno zlato što je možemo reći dosta precizno za ovakvu upotrebu.

Sada, ako sumnjate da posjedujete 14 karatni dio nakita, protrljajte jedan dio o kamen te na to mjesto kapnite jednu kap kiseline iz bočice koja očitava 14 Karatno zlato. Ako se zaista radi o 14 karatnom zlatu tada kiselina neće pokazati nikakvu reakciju.

Ako, recimo ne znate čistoću zlata nikako, tada radite test kako smo napisali sa tim da ponavljate radnju sa kiselinama od najniže do najviše vrijednosti Karata. Prvi put kada vidite da je kiselina reagirala znate da imate prethodno nižu Karatnu vrijednost zlatnog nakita.

Kako odrediti težinu zlata?

Kada ste odredili čistoću zlata sljedeći korak je izvagati zlato. Potrebno je izvagati svaku grupu zlata zasebno. Dakle, ako imate dva komada nakita 18K zlata, i po jedan komad 10K i 22K zlata, potrebno je posebno izvagati 10K zlatni dio, 18K zlatne komade, i 22K zlato. Prilikom vaganja važno je služiti se preciznom vagom. Ukoliko posjedujete pravu zlatarsku vagu, a koja mjeri težinu zlata u Uncama tada jednostavno preračunajte Unce u Grame. 1 Unca u sebi sadrži 28.3495231 Gram.

Na kraju, odrediti cijenu zlata

Cijena zlata po Unci se mijenja svakog trenutka. Ipak, da bi saznali trenutnu vrijednost zlata na svjetskoj burzi dovoljno je proviriti na internet i pročitati dijagram.

Zlato se vrednuje po Troy Unci, koja predstavlja 31.1 gram čistog zlata.

Podijelite trenutnu vrijednost zlata po Unci sa 31.1 da bi dobili vrijednost po jednom Gramu. Vrijednost koju ste dobili sada treba pomnožiti sa čistoćom zlata koje posjedujete. Za svaku grupu zlata koje ste izvagali podijelite Karate sa 24. Tada pomnožite rezultate sa trenutnom vrijednošću zlata po Gramu.

Na kraju još samo pomnožite vrijednost zlata po gramu sa težinom zlata koju ste izvagali u gramima.

Izvor: GoldInPC

Kako reciklirati zlato iz elektroničkog otpada?

Zlato je neizostavan element u procesu proizvodnje suvremenih elektroničkih uređaja. Kada kažemo suvremenih elektroničkih uređaja mislimo i na one uređaje proizvedene osamdesetih pa na ovamo. Čak što više, veća količina zlatnog sadržaja može se pronaći u starijim uređajima nego o novijim, a razlog tome je tehnologija proizvodnje, odnosno njezin napredak i preciznija izrada.

Preciznost u izradi elektronike dovela je do toga da se zlato može iskoristiti u što boljem ( ekonomski opravdanom ) omjeru i sa što manje škarta. To je glavni razlog zbog kojeg se u starijim uređajima može pronaći veća količina zlata ili drugih plemeniti i vrijednih metala.

Glavnu razliku u količini zlata po jedinici težine ili komadu, pa i po volumenu možemo uočiti u proizvodnji procesorskih čipova. Naime, stari procesori koji su se koristili u osobnim računalima krajem osamdesetih, i početkom devedesetih u sebi sadržavaju znatno veću količinu zlata od ovih novijih generacija procesora. Tako imamo da jedan procesor oznake 486 u sebi može da krije od 0.5 do čak 1 grama zlata po jedinici, dok današnji više-jezgreni procesori jedva da vrijede reciklirati.

Isto vrijedi za gotovo svaki elektronički uređaj.

Recikliranje zlata iz elektroničkog otpada u biti još nije ni doživjelo svoj vrhunac. Tek sada, dok ovo pišemo taj proces zaživljava, i ide ka tome da se u što većoj mjeri ljudi usmjere recikliranju umjesto otkopavanju zlata iz rudnika.

Sam proces reciklaže je dobar za očuvanje naše planete, očuvanje okoliša a dosta je jeftiniji. Ekonomska računica je u biti glavna stavka koja ide u korist recikliranju.

Da bi se proizveo i prodao bilo koji elektronički uređaj, on treba da zamijeni neki stari već korišteni. U tom krugu do izražaja dolazi recikliranje starih elektroničkih uređaja. Uzmimo u obzir da je za proizvodnju i novog i starog uređaja bilo neophodno koristiti zlato, srebro, plastiku, bakar isl.. pa imamo veoma jednostavan primjer potrebe za recikliranjem dotrajalog elektroničkog otpada.

Postupak recikliranja starog elektroničkog otpada nije lagan, no ukoliko se shvati kao unosan posao nije puno niti rizičan a u najmanju ruku je dosta dobro isplativ. Glavna sirovina su otpadni materijali. Dakle kao sirovinu kupujete uređaje i komponente koje ljudima više nisu potrebne. U većini slučajeva zastarjele i pokvarene stvari ljudi bacaju, a ako im osposobite adekvatno mjesto za odlaganje takvog otpada imate potencijalno osiguranu mrežu nabavke sirovine.

Prikupljeni materijal treba da se pregleda, te da se uradi separacija. Plastični dijelovi se, logično trebaju da odvoje od metala, raznih limeni komada, stakla, i štampanih ploča. Ukoliko idete na kompletnu reciklažu i sakupljate sve materijale tada se separacija odvija detaljno. Svaki materijal treba de se grupiše po svojim karakteristikama i sastavu. Zlato je tek jedna stavka, doduše najvrjednija, u procesu recikliranja, no za pravi posao treba se okrenuti prikupljanju bakra, aluminija, paladija, platine i slično.

Pošto govorimo o recikliranju zlata u ovom koraku ćemo kao primjer navesti baš taj element. Kada su svi materijali grupisani možemo krenuti sa recikliranjem zlatnih dijelova, odnosno pozlaćenih jer se u elektroničkom otpadu teško može pronaći čisto zlato. Zlato se uvijek nanosi kao slij na neki bazni metal, tek u rijetkim slučajevima i kao čisto zlato, u nekim posebnim čipovima ili procesorima. Kada se prikupe svi dijelovi sa pozlatom potrebno je pristupiti procesu izdvajanja čistog zlata iz njih.

U ovom koraku morate biti oprezni. Potrebno je koristiti kiseline, a prema tome i pridržavati se nekih osnovnih pravila. Prostor u kojem radite treba da bude propisno ventiliran, i prozračan. Za rad koristite odijelo koje štiti od mogućeg dodira sa kiselinom, zaštitne naočale i gumene rukavice. Čitav proces izdvajanja zlata treba da se odvija sa alatima posebno rađenim za korištenje u laboratorijima. Posuda u kojoj se otapa i izdvaja zlato treba da bude od stakla, kakve se i koriste za rad sa kemikalijama, a sve ostale radnje prilagoditi pravilima struke.

Dijelovi koji u sebi sadrže zlato trebaju da se obrade u mješavini dviju kiselina koja se naziva zlatotopka. Naziv je dobila baš po tome što topi zlato, a jedna je od rijetkih mješavina koje to mogu. Zlato je plemeniti metal a to znači da je jako otporan na koroziju i ostale 'napade' iz okoline pa tako ima i jaku otpornost na djelovanje sa kiselinama. Ipak, zlatotopka svojim kemijskim djelovanjem odlično rastapa zlato.

Rastopljeno zlato, i bazni metal se rastopi te atomi zlata ostaju 'zarobljeni' u tekućini. U ovom koraku bitno je zlato vratiti u kruto stanje, odnosno potrebno je atome zlata spojiti da bi dobili količinsku vrijednost tog elementa.

Da bi zlato vratili iz tekućeg medija u stanje u kojem nam je i potrebno koristimo sodium metabisulfit. To je bijela praškasta tvar koja u zlatotopki djeluje sa atomima zlata te ih sakuplja izvan tekućine. Tom reakcijom zlato koje se formira pravi talog na dnu staklenke koji još uvijek ne izgleda kao zlato. Ipak, kada se talog obradi, te na kraju rastopi kao produkt imamo 24 karatno zlato u jednom komadu.

Da bi procesizdvajanja zlata bolje razumjeli predlažemo da pogledate video.

Na videu možete primijetiti i dodavanje leda u zlatotopku, što se radi da bi se spriječilo naglo povećanje temperature ( ključanje ) tekućine prilikom djelovanja sa sodium metabisulfitom.

Još jednom obratite pozornost i na opremu za rad te laboratorij u cijelosti. Važno je istaknuti da se radi o dosta opasnom procesu te ako niste spremni da se pridržavate osnovnih mjera opreza bolje da posao prepustite nekom drugom.

Recikliranje zlata procesom obrnutog elektroplatiranja

Postupak obrnutog platiranja jedan je od načina izdvajanja zlata sa elektroplatiranog metala.

Da bi uklonili zlato sa elektroplatiranih ( pozlaćenih ) pinova, starog pozlaćenog nakita i slično možemo se poslužiti elektro kemijskim procesom obrnutog elektroplatiranja.

Uređaj za izdvajanje zlata možete i sami napraviti. Potrebna vam je kadica, bitno je da bude od stakla, zapremine od nekih 1 do 2 litra. Anoda i katoda, te punjač automobilskih akumulatora. Da bi u pogon postavili liniju za recikliranje zlata pored navedenog potrebna je i kemijska otopina koja će pomoći izdvojiti zlato sa elektroplatiranog metala.

Detaljnije o samom postupku recikliranja zlata pomoću postupka obrnutog elektroplatiranja možete pronaći na internet stranici.

Zlatotopka ili Aqua regia

Najvažnija stvar u čitavoj priči o recikliranju zlata je poznavanje spoja koji zovemo zlatotopka. Engleska riječ za ovaj spoj je Aqua regia, a radi se o spoju kiselina koje otapaju zlato i još neke plemenite i vrijedne metale. Sama riječ zlatotopka govori o kakvoj kiselini se radi, a njeno postojanje je bitno zbog toga što je ovo jedini poznati spoj koji samostalno svojom reakcijom djeluje na atome zlata i razdvaja ih, nakon čega uz pomoć trećeg spoja iz zlatotopke dobijemo gotovo sto posto čisto zlato.

Djelovanje ove kemikalije na zlato ćemo kasnije detaljnije objasniti, a do tada pokušajte na internetu pronaći što više informacija o ovoj 'zlatnoj' tekućini.

recikliranje zlata pomoću zlatotopke

Kako skinuti pinove sa procesora?

Da bi reciklirali procesor i izdvojili elemente za otapanje zlata bitno je sa samog procesora ukloniti pozlaćene pinove. U sljedećem videu možete vidjeti kako se najlakše uklone pozlaćeni pinovi sa procesora. Nakon toga se procesor može razbiti ( njegovo kućište ) da bi se otopio sadržaj zlata iz samog procesora.

Video Link: Ukloniti pinove sa procesora

Recikliranje zlata iz procesora se najlakše obavlja pomoću zlatotopke ( Aqua regia ) pa je bitno razlomiti kućište procesora da bi tekućina prodrla i do prvobitno nedostupnih mjesta.

Zlato na Matičnoj ploči

 

 

Ako tražite zlato na matičnoj ploči računala tada se bazirajte na konektore. Gotovo svaki dio koji služi za spajanje drugog dijela na matičnoj ploči je presvučen zlatnim slojem.

Jedan detalj sa slike je paralelni port na koji obično spajamo printer. Unutar paralelnog porta nalaze se metalne iglice koje služe za uspostavljanje kontakta a koje su radi bolje vodljivosti elektroplatirane zlatom. Kao što smo već pisali, ukoliko reciklirate zlato iz LPT porta bitno je prije svega izvući metalne iglice van. Postupak recikliranja uključuje rad sa kiselinama te je bitno da materijal koji recikliramo bude što čišći, bez plastike, raznih limova i slično.

Reciklirati zlato iz elektronskog otpada

Zlato je skriveno unutar mnogih elektronskih komponenti, a sa malo znanja i volje moguće je pokrenuti pravi posao za reciklažu zlata. Postupak recikliranja zlata u biti nije tako lagan, ali je moguć i ako se dobro vodi veoma je isplativ.

Sirovine za recikliranje su: matične ploče iz računala, mobitela, telefona, audio opreme i slično, te ostale elektronske opreme poput vrhova kablova, raznih kartica i konektora.

Mobiteli i računari su najpoznatiji izvor za dobivanje zlata u svijetu. Pored rudnika zlata, postupak recikliranja donosi najveće prihode zlata u svijetu.

Prilikom proizvodnje elektronskih komponenti tvornice troše znatnu količinu zlata, te je stoga bitno po završetku radnog ciklusa te opreme reciklirati elemente potrebne za proizvodnju novih suvremenijih uređaja. Sam postupak recikliranja daleko je jeftiniji od iskapanja zlata iz rudnika te je reciklaža postala velik i unosan posao diljem svijeta.

Pored elektronike, poznate sirovine za reciklažu zlata su stari i polomljeni nakit, bilo da se radi o punom zlatu ili pozlati. Zlato možemo pronaći u medicini, medicinskoj opremi i slično.

Recikliranje osobnog računala za dobivanje zlata

Mnoge komponente računala u sebi sadržavaju zlato. Da bi postupak recikliranja zlata bio što efikasniji i financijski isplativiji potrebno je znati neke osnovne stvari o pronalasku zlata u računalu.

Kućište računala je teška limena struktura koja u biti ne sadrži nikakav prihod zlata u sebi. Kućište nije vrijedno, osim ako imate kupca za limeni otpad.

Napojna jedinica u računalu je još jedna komponenta bez sadržaja zlata u sebi. Ipak, napojna jedinica u sebi sadrži određen dio bakra, aluminija a moguće i jedan mali dio srebra. Ukoliko reciklažu provodite detaljno, i niste bazirani isključivo na prihod zlata tada je napojna jedinica vrijedna recikliranja bakra, aluminija i ostalih elemenata unutar nje.

Matična ploča je glavna komponenta svakog računala a veoma je 'bogata' zlatom. Kada kažemo bogata zlatom, ne mislimo da će te pronaći 5 grama zlata u jednoj matičnoj ploči. Ipak ako gledamo doprinos zlata po jedinici težine, možemo reći da matična ploča ima velik procent zlata u sebi. Pored zlata, matična ploča sadrži i druge plemenite i dragocjene metale, te plastiku, bakar, aluminij i slično.

Tvrdi disk nije vrijedan recikliranja ako tražite isključivo zlato. U biti iz diska jedino vrijedno što možete izvući jeste aluminij od kojeg je napravljeno kućište, te manju količinu zlata sa konektora na tvrdom disku.

Memorijske ploče na svojim pinovima sadrže tanki sloj zlata. Da bi se što bolje izdvojilo zlato sa memorijske ploče bitno je prvo odrezati pinove ( izdvojiti ih ) radi lakšeg postupka recikliranja.

Procesor u sebi sadrži zlato. Procesori, pogotovo stariji keramički procesori u sebi sadrže zlato. Veoma ih je lako reciklirati, a po jedinici težine i svom volumenu za njih možemo reći da su najvrjednija komponenta za recikliranje zlata. Pored zlatom obloženih pinova sa donje strane procesori sadrže zlato unutar samog kućišta. Stoga, bitno je otvoriti ( razbiti ) kućište procesora za što bolji prinos zlata iz njega. Još jedna važna stavka: zlatni pinovi nisu od zlata. U biti pinovi su obloženi zlatom koje kasnije prilikom recikliranja treba izdvojiti.

Zlato u Matičnim pločama

Jedan od glavnih izvora za reciklažu zlata su matične ploče iz kućnih računala, mobilnih uređaja i slično. Gotovo svaki važniji kontakt u sebi sadrži određen procent zlata. Da bi spoj bio što bolji i sa što manje nepravilnosti u radu na njegovu površinu se elektroplatiranjem nanosi sloj zlata.

Spojevi koji u sebi sadržavaju određenu količinu zlata su: IDE konektori, PCI utori, PCIEx utori, AGP, ISA i slični utori. Pored ovih što smo naveli zlato sadrže memorijski utori, utori za procesore i slično.

U biti zlato se može pronaći u gotovo svakom važnom spoju nekog elektronskog sklopa. Da bi komponente neometano radile svaki kontakt je presvučen zlatnim slojem.

Važno je napomenuti da se zlato zbog svoje cjenovne vrijednosti koristi u minimalnim količinama, te da se prilikom recikliranja elektronskog otpada prije svega treba bazirati na separaciju dijelova. Prije procesa reciklaže svi dijelovi koji sadržavaju zlato trebaju biti odstranjeni od drugih elemenata, poput plastike, lima i sličnih materijala od kojih se sklapaju komponente.

Separacija dijelova je bitna i zbog toga što se zlato reciklira uz pomoć kiselina pa je veoma bitno da se izdvoje mogući zagađivači otopina koje služe kao otapalo za zlato. Kasnije ćemo pisati koje metode postoje za otapanje zlata sa površine drugog metala.

Galvanizacija ili elektroplatiranje zlatom

Galvanotehnika je proces kojim se na neki bazni metal nanosi sloj drugog metala. Primjena galvanotehnike ( eng. Plating ) je široko zastupljena već dugo vremena, a nama najinteresantnije obrade ovim procesom su elektronički uređaji koji u sebi sadrže sloj zlata ili nekog drugog plemenitog metala ili vrijednog metala.

Galvanotehnikom se na površini baznog metala stvara tanki sloj drugog metala koji je po svojim karakteristikama drugačiji od ovog prvog, a u uvjetima rada njegove karakteristike više odgovaraju.

Ovakvo nanošenje metalnih prevlaka izvodi se katodnom redukcijom metalnih iona. Ovaj proces dosta je poznatiji pod nazivom elektroliza, ili galvanizacija.

Elektroliza ili elektroplatiranje se uvijek izvodi istosmjernom strujom kroz odgovarajući medij, koji je u tekućem stanju a gotovo uvijek se radi o nekoj od kiselina.

Elektroplatiranje zlatom se često izvodi u proizvodnji elektronskih spojeva, komponenti, pa u medicini, stomatologiji i slično. Da bi kasnije lakše razumjeli postupak recikliranja zlata bitno je razumjeti proces elektroplatiranja.