Stručnjaci za reciklažu govore - Zlato je u otpadu!?!

Količina zlata u elektronskom otpadu je čak i do pedeset puta veća od one koja se može dobiti iz rude zlata. Ove podatke donose stručnjaci za reciklažu zlata iz električnog otpada.

Zbrinjavanje otpada postaje milijunski posao. Sirovine koje su skrivene u istrošenom elektronskom otpadu potrebne su za proizvodnju novih uređaja. Potražnja za suvremenim elektronskim uređajima i gadgetima sve je veća, pa se pretpostavlja da će i korištenje zlata u proizvodnji ići prema gore.

Godišnje se proizvede oko 1.3 milijarde mobitela, a samo njih 10% završi u odlaganju za reciklažu. Ovaj podatak govori da ljudi godišnje bacaju od 20 do 22 tone zlata u smeće a da toga nisu ni svjesni.

Jeste li znali da prosječan korisnik mijenja svoje računalo svake dvije godine?

Da je u 1998. godini u Americi bačen 21 milijun osobnih računala, dok se za 2005. godinu predviđa brojka od 315 milijuna?

Velike tvrtke su došle do spoznaje da im se više isplati reciklirati i dolaziti do sirovina iz starih računala i hardvera nego kupovati nove (posljednja istraživanja su pokazala da recikliranje štedi Americi najmanje 240 milijardi dolara godišnje).

Elektronički otpad trenutno predstavlja jednu četvrtinu svjetskog otpada - taj se broj povećava svake tri godine za 30%, a samo je 10% propisno reciklirano. Zato je Udruga za očuvanje okoliša (EPA) sklopila ugovor s većim proizvođačima hardvera, pokrenula akciju 'Plug-In To Recycling', te omogućila kompjuterašima jeftino recikliranje.

Cijena zlata, potraga za zlatom – recikliranje elektronskog otpada

Zlato je oduvijek bilo jedan od najcjenjenijih metala koje čovjek poznaje. Ovih dana cijena i potražnja za zlatom je u stalnom porastu a pretpostavka je da će taj trend nastaviti rasti.

Cijena zlata dovela je do toga da je recikliranje elektronike i ostalih uređaja koji sadržavaju zlato postalo isplativ posao. Recikliranje elektronike i elektroničkih uređaja isplativo je čak i ako se radi u 'kućnoj radinosti', odnosno manjem obimu.

Recikliranje zlata danas je tražen pojam na Internet. Dosta ljudi u ovoj krizi posežu za prodajom svog starog nakita, polomljenih ogrlica i slično, no međutim ima i onih malo spremnijih koji žele da od trgovine zlatom naprave biznis.

Naime, recikliranje elektronskog otpada i proizvodnja zlata iz njega može da bude veoma unosan posao.

Potražnja za zlatom postala je tako jaka da se o prodaji gotovog proizvoda uopće ne trebate brinuti. Vaš jedini problem jeste kako točno reciklirati otpad i dobiti zlato iz njega?.

Pokušajte pronaći odgovore na pitanja putem interneta ili nekih starih knjiga. Jedan link na kojem su objašnjene mnoge, ALI ne sve, stvari vezane uz prikupljanje otpada, separaciju, recikliranje zlata i prodaju zlata jeste www.goldinpc.com .

Ako želite pak malo detaljnije i konkretnije proučiti problematiku vezanu za reciklažu otpada i proizvodnju čistog zlata iz njega tada potražite i druge izvore po internetu. Starije knjige mogu biti veoma korisne ako se želite baviti ekstrakcijom zlata iz otpada.

Naime otapanje zlata sa drugih metala i 'nečistoća' izvodi se pomoću kiselina pa taj posao smatramo izrazito opasnim. Kiseline koje se koriste u otapanju zlata dosta dobro su poznate i služe isključivo za tu namjenu, no ipak zbog karakteristika tih kiselina treba biti veoma oprezan.

Najpoznatija kiselina za otapanje zlata zove se zlatotopka, ili na emgleskom Aqua regia. To je u biti mješavina dviju drugih kiselina koja odlično otapa zlato. Zanimljivo je da niti jedan od te dvije kiseline ne može otopiti zlato samostalno, tek u zajedničkom djelovanju kiseline reagiraju sa zlatom i razgrađuju ga u otopinu.

Dvije kiseline koje tvore zlatotopku ili carsku vodu su dušična i kloridna kiselina. Smjesa se sastoji od koncentracija dviju kiselina u omjeru 1:3.  Zlatotopka pored zlata može da služi i kao otapalo platine, te nekih drugih plemenitih metala. Potrebno je istaknuti da zlatotopka neće otopiti srebro, naime sa njim tvori netopljivi klorid.

Koliko zlata mogu dobiti iz kompjuterskog otpada?

Količina elektroničkog i elektronskog otpada se povećava iz godine u godinu, proporcionalno napretku tehnologije i naše sve veće ovisnosti o raznim elektronskim pomagalima.

Svi želimo posjedovati novi računar sa novim komponentama, kao i mobitele ili neki od tableta koji je predstavljen publici. Svi spomenuti uređaji u sebi sadrže određenu količinu čistog zlata, a pored zlata u njima se mogu pronaći i drugi metali, plemeniti metali i na kraju vrijedni metali.

Svaki dio elektronskog otpada sadržava materijale koji se mogu reciklirati, a zbog industrijskih zahtjeva u proizvodnji veoma je bitno da se ti materijali odvoje, grupišu, recikliraju te ponovno upotrijebe u proizvodnji.

Recikliranje elektronskog i elektroničkog otpada od velikog je financijskog značaja. Da bi imali predodžbu o potrebi recikliranja zlata evo jedne zanimljive činjenice.

Jedna metrička tona elektroničkog otpada koji je sakupljen iz osobnih računala u sebi sadrži više zlata nego 17 tona zlatne rude.

Metali koje možemo pronaći u starim računalima su: aluminij, antimon, arsen, barij, berilij, kadmij, krom, kobalt, bakar, zlato, željezo, olovo, mangan, živa, paladij, srebro, cink i još neki.

Mnogi od ovih metala su opasni za okoliš i zdravlje čovjeka poput arsena, kobalta, olova, žive i selena.

Ako pričamo o recikliranju računala i računalne opreme potrebno je znati da matična ploča, procesorski čip, razne grafičke, mrežne i zvučne kartice u sebi sadrže velike količine zlata, srebra i još nekih vrijednih metala. Kada kažemo velike količine zlata, tada mislimo na poređenju sa ostalim komponentama računala poput monitora, naponske jedinice i slično.

Jedna metrička tona elektroničkog otpada (procesorski čipova, matičnih ploča, raznih kartica) u sebi sadrži između 80 i 1500 grama zlata. Pored zlata u toj količini elektronskog otpada može se pronaći između 160 i 210 kilograma bakra, koji je također veoma tražen metal.

Zlato iz smeća, reciklaža elektronike

Smeće, odnosno elektronički otpad postao je pravi izvor za reciklažu i vađenje dragocjenih metala iz njega. Naime u procesu proizvodnje elektronike neophodno je koristiti određenu količinu zlata, srebra i drugih dragocjenih metala. Zbog toga se prilikom odbacivanja stare i zastarjele elektronike okrećemo recikliranju i dobivanju plemenitih metala iz nje.

Dosta je lakše reciklirati elektroniku i dobiti zlato nego ga iskopavati u rudnicima. Kopanje zlatne rude na starinski način u rudnicima je dosta ekološki neprihvatljivo, ekonomski neisplativo ako taj proces usporedimo sa reciklažom elektronike.

Recikliranje zlata unosan je i veoma isplativ posao.

Pronađite svoj dio u tom procesu. Prikupljanje, separacija, recikliranje, prodaja zlata i tako u krug. Sigurno ako ste vješti možete pronaći svoje mjesto u lancu zarade. Ukoliko niste za tu vrstu posla možda je bolje da investirate u posao sa zlatom.

Pročitajte malo više o tome kako uložiti u zlato a da ga ne kupujete.

Recikliranje zlata iz računala. Kako?

Svi znamo da je recikliranje dobro za očuvanje našeg planeta i okoliša u kojem živimo. Staklo, plastika, papir i slični materijali koji se daju reciklirati dosta su traženi baš zbog toga. Naime, proces recikliranja nabrojanih materijala daleko je jeftiniji, efikasniji i po prirodu manje štetan od samog procesa proizvodnje.

Ekonomski gledano recikliranje materijala je veoma unosan posao. Glavni razlog, pokretač čitave priče o reciklaži je kao i uvijek novac. Ako u priču sa novcem ubacimo i zlato tada ona postaje još zanimljivija.

Kako i sam naslov kaže, u ovom članku ćemo se osvrnuti na recikliranje zlata iz osobnog računala. Naime, računala su, kao i druga elektronika pravi mali rudnik zlata, srebra, bakra, aluminija i ostalih vrijednih, plemenitih, i drugih metala. Pored metala u procesu reciklaže iz elektronike i računala može se izvući dosta plastike, stakla, fibera i sličnih materijala.

Ipak, zlato je danas najtraženije u procesu reciklaže, a sve to zbog svoje vrijednosti koja gotovo pravolinijski svakim trenom ide prema gore.

Cijena zlata u zadnjih pet godina drastično je porasla, a prema dijagramima koji se daju pronaći svugdje po burzama i Internet stranicama izgledi su da će zlato i dalje rasti.

Sve to dovodi do toga da ljudi žele u što većoj mjeri da posjeduju zlato, ako ne to onda barem da investiraju u zlato.

Proces recikliranja zlata nije naučna fantastika, no ipak nije ni tako bezopasan postupak. Naime, prilikom procesa reciklaže neophodno je koristiti se kiselinama koje su jako opasne po zdravlje čovjeka i okoliš. Ovisno o kojem postupku se radi kiseline koje se koriste mogu biti manje ili više opasne. U svakom slučaju ako se želite okušati u recikliranju zlata potrebno je strogo se pridržavati mjera opreza koje se odnose na rukovanje opasnim kiselinama.

Detaljnije o sakupljanju otpada za reciklažu,separaciju, i samo recikliranje zlata možete pročitati na linku. Doduše, webstranica je urađena na engleskom jeziku, međutim na Ex-YU jezicima nema joškvalitetnog sadržaja na ovu temu.

Prije nego se odlučite reciklirati otpad za dobivanje zlata dobro proučite postupak i način na koji se rukuje sa kiselinama.

Također, bitno je prilikom sakupljanja otpada znati od prilike koliki prinos zlata pojedini dio može dati. Ne sadrži baš svaki elektronski uređaj zlato u sebi.

Dobro proučite detalje vezane za reciklažu,ekstrakciju zlata, vaganje i procjenu zlatnog komada. Na web stranici takođermožete pronaći sve o karatima, težini i čistoći zlatne legure. Kako testiratizlato i koja je razlika između zlatnog komada i pozlaćenog.

Kako reciklirati zlato sa procesora?

Za primjer recikliranja zlata sa procesora uzeti ćemo stari 'crni' procesor sa tijelom od fibera koji u biti sadrži zlato većinom samo na pinovima ispod. Pinovi koji daju kontakt između procesora i matične ploče su pozlaćeni, odnosno elektroplatirani zlatom.

Da bi reciklirali zlato prvo što trebamo uraditi jeste ukloniti pozlaćene pinove od tijela procesora. Procesor ne sadrži vrijedne elemente pa je važno ukloniti pinove sa njega radi daljnje obrade.

Ako želite biti detaljni sa procesora uklonite i keramičke kondenzatore koji u sebi sadrže palladijum.

Pinove možete ukloniti plamenikom, nekim alatom poput kliješta ili najlakšom metodom, vrućim zrakom.

Pogledajte video, kako ukloniti pozlaćene pinove sa procesora vrućim zrakom?

Pinovi se sakupe i pripreme za reciklažu. Zlatni sjaj koji vidite na pinovima je u stvari tanki sloj zlata na njima. To je vrijednost koju želimo izvući iz otpada.

Tona elektroničkog otpada vrijedi 15.000 američkih dolara?

Mobiteli za reciklažu?

Prema nekim podacima u Hrvatskoj 'vrijedi i za susjedne zemlje' se na godinu dana sakupi 4 kilograma električnog i elektroničkog otpada po stanovniku. Ovaj prosjek za EU iznosi 14 kilograma otpada po glavi stanovnika, no ono što je zanimljivo jeste to da se u hrvatskoj i susjednim zemljama izvan EU taj otpad gotovo nikako ne reciklira.

Svijest o sakupljanju elektroničkog otpada, očuvanju okoliša i velikoj energetskoj uštedi kod nas je još uvijek na nezavidnoj razini. Ipak, ako se malo zamislimo i ponovno pročitamo naslov ovog posta možemo vidjeti da nas ta lijenost i nemarnost za naš planet može koštati na tisuće dolara, kuna, eura ili maraka … čega god na godinu dana ili manje.

Pored recikliranja elektroničkog otpada za dobivanje zlata postoje mnoge druge sirovine koje donose novčani doprinos, a koje propadaju ukoliko nisu valjano deponirane i na kraju reciklirane.

Ista izvješća govore kako se u hrvatsku na godinu dana uveze ili se u njoj proizvede 73.000 tona elektroničkih uređaja, dok je zabilježeno sakupljanje otpada od navedenih uređaja na godišnjoj razini tek 5.700 tona.

U grubo računajući prema statističkim podacima koji su dostupni, u hrvatskoj se na godinu dana propisno zbrine tek 1,29 kilograma elektroničkog otpada po stanovniku, što je manje od polovine ukupno 'razdužene' količine otpada po stanovniku na godinu dana.

Hrpa novca u otpadu…

Prikupljanje i recikliranje elektronskog i elektroničkog otpada može biti veoma unosan posao. Naime, tona rabljenih odbačenih mobitela 'oko 6000 komada' sadrži u sebi 3,5 kilograma srebra, 340 grama zlata, 140 grama paladija i 130 kilograma bakra.

Stručnjaci koji se bave problematikom zbrinjavanja elektroničkog otpada izračunali su da jedna tona električnog i elektroničkog otpada u sebi sadrži i preko 15.000 američkih dolara vrijedne metale. Elemente poput plastike, stakla i slične nisu ni uzimali u obzir, iako se i oni daju reciklirati.

Zlato, srebro, bakar – novac

Kako iz mobitela izdvojiti zlato?  

Kako reciklirati zlato iz elektroničkog otpada?

Zlato je neizostavan element u procesu proizvodnje suvremenih elektroničkih uređaja. Kada kažemo suvremenih elektroničkih uređaja mislimo i na one uređaje proizvedene osamdesetih pa na ovamo. Čak što više, veća količina zlatnog sadržaja može se pronaći u starijim uređajima nego o novijim, a razlog tome je tehnologija proizvodnje, odnosno njezin napredak i preciznija izrada.

Preciznost u izradi elektronike dovela je do toga da se zlato može iskoristiti u što boljem ( ekonomski opravdanom ) omjeru i sa što manje škarta. To je glavni razlog zbog kojeg se u starijim uređajima može pronaći veća količina zlata ili drugih plemeniti i vrijednih metala.

Glavnu razliku u količini zlata po jedinici težine ili komadu, pa i po volumenu možemo uočiti u proizvodnji procesorskih čipova. Naime, stari procesori koji su se koristili u osobnim računalima krajem osamdesetih, i početkom devedesetih u sebi sadržavaju znatno veću količinu zlata od ovih novijih generacija procesora. Tako imamo da jedan procesor oznake 486 u sebi može da krije od 0.5 do čak 1 grama zlata po jedinici, dok današnji više-jezgreni procesori jedva da vrijede reciklirati.

Isto vrijedi za gotovo svaki elektronički uređaj.

Recikliranje zlata iz elektroničkog otpada u biti još nije ni doživjelo svoj vrhunac. Tek sada, dok ovo pišemo taj proces zaživljava, i ide ka tome da se u što većoj mjeri ljudi usmjere recikliranju umjesto otkopavanju zlata iz rudnika.

Sam proces reciklaže je dobar za očuvanje naše planete, očuvanje okoliša a dosta je jeftiniji. Ekonomska računica je u biti glavna stavka koja ide u korist recikliranju.

Da bi se proizveo i prodao bilo koji elektronički uređaj, on treba da zamijeni neki stari već korišteni. U tom krugu do izražaja dolazi recikliranje starih elektroničkih uređaja. Uzmimo u obzir da je za proizvodnju i novog i starog uređaja bilo neophodno koristiti zlato, srebro, plastiku, bakar isl.. pa imamo veoma jednostavan primjer potrebe za recikliranjem dotrajalog elektroničkog otpada.

Postupak recikliranja starog elektroničkog otpada nije lagan, no ukoliko se shvati kao unosan posao nije puno niti rizičan a u najmanju ruku je dosta dobro isplativ. Glavna sirovina su otpadni materijali. Dakle kao sirovinu kupujete uređaje i komponente koje ljudima više nisu potrebne. U većini slučajeva zastarjele i pokvarene stvari ljudi bacaju, a ako im osposobite adekvatno mjesto za odlaganje takvog otpada imate potencijalno osiguranu mrežu nabavke sirovine.

Prikupljeni materijal treba da se pregleda, te da se uradi separacija. Plastični dijelovi se, logično trebaju da odvoje od metala, raznih limeni komada, stakla, i štampanih ploča. Ukoliko idete na kompletnu reciklažu i sakupljate sve materijale tada se separacija odvija detaljno. Svaki materijal treba de se grupiše po svojim karakteristikama i sastavu. Zlato je tek jedna stavka, doduše najvrjednija, u procesu recikliranja, no za pravi posao treba se okrenuti prikupljanju bakra, aluminija, paladija, platine i slično.

Pošto govorimo o recikliranju zlata u ovom koraku ćemo kao primjer navesti baš taj element. Kada su svi materijali grupisani možemo krenuti sa recikliranjem zlatnih dijelova, odnosno pozlaćenih jer se u elektroničkom otpadu teško može pronaći čisto zlato. Zlato se uvijek nanosi kao slij na neki bazni metal, tek u rijetkim slučajevima i kao čisto zlato, u nekim posebnim čipovima ili procesorima. Kada se prikupe svi dijelovi sa pozlatom potrebno je pristupiti procesu izdvajanja čistog zlata iz njih.

U ovom koraku morate biti oprezni. Potrebno je koristiti kiseline, a prema tome i pridržavati se nekih osnovnih pravila. Prostor u kojem radite treba da bude propisno ventiliran, i prozračan. Za rad koristite odijelo koje štiti od mogućeg dodira sa kiselinom, zaštitne naočale i gumene rukavice. Čitav proces izdvajanja zlata treba da se odvija sa alatima posebno rađenim za korištenje u laboratorijima. Posuda u kojoj se otapa i izdvaja zlato treba da bude od stakla, kakve se i koriste za rad sa kemikalijama, a sve ostale radnje prilagoditi pravilima struke.

Dijelovi koji u sebi sadrže zlato trebaju da se obrade u mješavini dviju kiselina koja se naziva zlatotopka. Naziv je dobila baš po tome što topi zlato, a jedna je od rijetkih mješavina koje to mogu. Zlato je plemeniti metal a to znači da je jako otporan na koroziju i ostale 'napade' iz okoline pa tako ima i jaku otpornost na djelovanje sa kiselinama. Ipak, zlatotopka svojim kemijskim djelovanjem odlično rastapa zlato.

Rastopljeno zlato, i bazni metal se rastopi te atomi zlata ostaju 'zarobljeni' u tekućini. U ovom koraku bitno je zlato vratiti u kruto stanje, odnosno potrebno je atome zlata spojiti da bi dobili količinsku vrijednost tog elementa.

Da bi zlato vratili iz tekućeg medija u stanje u kojem nam je i potrebno koristimo sodium metabisulfit. To je bijela praškasta tvar koja u zlatotopki djeluje sa atomima zlata te ih sakuplja izvan tekućine. Tom reakcijom zlato koje se formira pravi talog na dnu staklenke koji još uvijek ne izgleda kao zlato. Ipak, kada se talog obradi, te na kraju rastopi kao produkt imamo 24 karatno zlato u jednom komadu.

Da bi procesizdvajanja zlata bolje razumjeli predlažemo da pogledate video.

Na videu možete primijetiti i dodavanje leda u zlatotopku, što se radi da bi se spriječilo naglo povećanje temperature ( ključanje ) tekućine prilikom djelovanja sa sodium metabisulfitom.

Još jednom obratite pozornost i na opremu za rad te laboratorij u cijelosti. Važno je istaknuti da se radi o dosta opasnom procesu te ako niste spremni da se pridržavate osnovnih mjera opreza bolje da posao prepustite nekom drugom.

Kako skinuti pinove sa procesora?

Da bi reciklirali procesor i izdvojili elemente za otapanje zlata bitno je sa samog procesora ukloniti pozlaćene pinove. U sljedećem videu možete vidjeti kako se najlakše uklone pozlaćeni pinovi sa procesora. Nakon toga se procesor može razbiti ( njegovo kućište ) da bi se otopio sadržaj zlata iz samog procesora.

Video Link: Ukloniti pinove sa procesora

Recikliranje zlata iz procesora se najlakše obavlja pomoću zlatotopke ( Aqua regia ) pa je bitno razlomiti kućište procesora da bi tekućina prodrla i do prvobitno nedostupnih mjesta.

Zlato na Matičnoj ploči

 

 

Ako tražite zlato na matičnoj ploči računala tada se bazirajte na konektore. Gotovo svaki dio koji služi za spajanje drugog dijela na matičnoj ploči je presvučen zlatnim slojem.

Jedan detalj sa slike je paralelni port na koji obično spajamo printer. Unutar paralelnog porta nalaze se metalne iglice koje služe za uspostavljanje kontakta a koje su radi bolje vodljivosti elektroplatirane zlatom. Kao što smo već pisali, ukoliko reciklirate zlato iz LPT porta bitno je prije svega izvući metalne iglice van. Postupak recikliranja uključuje rad sa kiselinama te je bitno da materijal koji recikliramo bude što čišći, bez plastike, raznih limova i slično.

Recikliranje osobnog računala za dobivanje zlata

Mnoge komponente računala u sebi sadržavaju zlato. Da bi postupak recikliranja zlata bio što efikasniji i financijski isplativiji potrebno je znati neke osnovne stvari o pronalasku zlata u računalu.

Kućište računala je teška limena struktura koja u biti ne sadrži nikakav prihod zlata u sebi. Kućište nije vrijedno, osim ako imate kupca za limeni otpad.

Napojna jedinica u računalu je još jedna komponenta bez sadržaja zlata u sebi. Ipak, napojna jedinica u sebi sadrži određen dio bakra, aluminija a moguće i jedan mali dio srebra. Ukoliko reciklažu provodite detaljno, i niste bazirani isključivo na prihod zlata tada je napojna jedinica vrijedna recikliranja bakra, aluminija i ostalih elemenata unutar nje.

Matična ploča je glavna komponenta svakog računala a veoma je 'bogata' zlatom. Kada kažemo bogata zlatom, ne mislimo da će te pronaći 5 grama zlata u jednoj matičnoj ploči. Ipak ako gledamo doprinos zlata po jedinici težine, možemo reći da matična ploča ima velik procent zlata u sebi. Pored zlata, matična ploča sadrži i druge plemenite i dragocjene metale, te plastiku, bakar, aluminij i slično.

Tvrdi disk nije vrijedan recikliranja ako tražite isključivo zlato. U biti iz diska jedino vrijedno što možete izvući jeste aluminij od kojeg je napravljeno kućište, te manju količinu zlata sa konektora na tvrdom disku.

Memorijske ploče na svojim pinovima sadrže tanki sloj zlata. Da bi se što bolje izdvojilo zlato sa memorijske ploče bitno je prvo odrezati pinove ( izdvojiti ih ) radi lakšeg postupka recikliranja.

Procesor u sebi sadrži zlato. Procesori, pogotovo stariji keramički procesori u sebi sadrže zlato. Veoma ih je lako reciklirati, a po jedinici težine i svom volumenu za njih možemo reći da su najvrjednija komponenta za recikliranje zlata. Pored zlatom obloženih pinova sa donje strane procesori sadrže zlato unutar samog kućišta. Stoga, bitno je otvoriti ( razbiti ) kućište procesora za što bolji prinos zlata iz njega. Još jedna važna stavka: zlatni pinovi nisu od zlata. U biti pinovi su obloženi zlatom koje kasnije prilikom recikliranja treba izdvojiti.

Galvanizacija ili elektroplatiranje zlatom

Galvanotehnika je proces kojim se na neki bazni metal nanosi sloj drugog metala. Primjena galvanotehnike ( eng. Plating ) je široko zastupljena već dugo vremena, a nama najinteresantnije obrade ovim procesom su elektronički uređaji koji u sebi sadrže sloj zlata ili nekog drugog plemenitog metala ili vrijednog metala.

Galvanotehnikom se na površini baznog metala stvara tanki sloj drugog metala koji je po svojim karakteristikama drugačiji od ovog prvog, a u uvjetima rada njegove karakteristike više odgovaraju.

Ovakvo nanošenje metalnih prevlaka izvodi se katodnom redukcijom metalnih iona. Ovaj proces dosta je poznatiji pod nazivom elektroliza, ili galvanizacija.

Elektroliza ili elektroplatiranje se uvijek izvodi istosmjernom strujom kroz odgovarajući medij, koji je u tekućem stanju a gotovo uvijek se radi o nekoj od kiselina.

Elektroplatiranje zlatom se često izvodi u proizvodnji elektronskih spojeva, komponenti, pa u medicini, stomatologiji i slično. Da bi kasnije lakše razumjeli postupak recikliranja zlata bitno je razumjeti proces elektroplatiranja.