Oznake za čistoću zlata, vrste zlata, kako prepoznati zlato?

Svi su čuli za zlato a većina zna da postoji i bijelo zlato. Ipak, malo tko zna objasniti što je to bijelo zlato?

Bijelo zlato je naziv legure koja u konačnici ima bijelu boju. Znamo da je zlato žute boje, te da se nakit izrađuje od legure zlata i nekog drugog plemenitog ili običnog metala. Isto to vrijedi i za bijelo zlato. U biti bijelo zlato je legura čistog zlata i nekog metala koji će kasnije dati bijelu boju kakvu vidimo.

Bijela boja zlata slična je srebrenoj boji samo malo tamnija, možda više mat boja. Bijelo zlato kao i 'obično' varira, odnosno postoje razne mješavine zlata i nekih metala. Imamo na primjer leguru bijelog zlata koja se sastoji od mješavine zlata i nikla, a koja ima čvrstu strukturu pogodnu za izradu karika, pinova i slično. Na primjer ako zlato pomiješamo sa paladijem tada imamo mekan i savitljiv metal idealan za oblikovanje u nakitu i kao podloga za drago kamenje.

Vrijednost bijelog zlata

Cijena odnosno vrijednost bijelog zlata odražava se kao i kod 'običnog' žutog zlata, po udjelu čistog zlata u leguri. Kako smo već napisali u tekstu iznad, bijelo zlato je legura zlata i nekog bijelog plemenitog ili običnog metala. Ako želimo procijeniti vrijednost zlata u nekom komadu potrebno je da znamo ukupnu masu komada i udio čistog zlata u njemu. Ukoliko se radi o nakitu tada se obični negdje na poleđini nalazi oznaka čistoće zlatnog komada, pa je lako procijeniti njegovu vrijednost. Ipak, ukoliko je oznaka oštećena, ili je uopće nema tada se radi test sa kiselinama koji nam pokazuje o kojoj čistoći zlata je riječ.

Oznake za čistoću zlata

Oznake za čistoću zlata u biti nam govore koliki je udio čistog zlata u nekoj leguri. Imamo da na primjer zlatni komad sa oznakom 585 u sebi sadrži 58,5% čistog zlata. Ukoliko želimo izračunati vrijednost tog komada potrebno ga je izvagati, i od te težine uzeti 58,5% vrijednosti te to pomnožiti sa cijenom zlata po gramu.  

Elektroliza ili Millerov postupak za dobivanje zlata?

Elektrolitička rafinacija jedan je od najpoznatijih postupaka za dobivanje zlata.

Najčišće zlato se dobiva elektrolizom 'Wohlwillovim' postupkom. Jednostavne elektrolitičke ćelije su staklene ili porculanske posude. Anode su od onečišćenog zlata finoće najmanje 950, težine 12 kg i mjera 280x230x12 mm, a katode od valjanog zlatnog lima finoće 999,9 i mjera 300x75x0,25mm.

Ćelija se puni otopinom elektrolita koja u litri sadrži 50-100 g zlata u obliku iona (AuCl4) te jednaku masu solne kiseline. Temperaturu elektrolita treba održavati na 60-70C. Zlato sa anode otapa se prevođenjem u ion (AlCl4), a na katodi se taloži kao metal:

Anoda; Au+4Cl-(AuCl4)-+3e (3)

Katoda: (AuCl4)-+3e Au+4Cl- (4)

Solna kiselina igra važnu pri otapanju anode. Kad otopina elektrolita ne bi bila zakiseljena, na anodi bi se izdvajao klor.

Strujni potencijal između elektroda iznosi do 2V, a gustoća struje do 1900 A/m2. Ovako velikom gustoćom struje sprečava se velika količina nakupina zlata u otopini elektrolita za vrijeme rafinacije. Pri tako velikoj gustoći struje katoda je gruba, ali vrlo kompaktna. Anode se lijevaju tanje na donjem kraju i na rubovima, kako bi se mogle iskoristiti i trošiti što je moguće dulje, ali se elektroliza prekida kada se otprilike 90% materijala anode otopi. Da bi se spriječila polarizacija anode srebrnim kloridom nastalim pri otapanju anode i reakciji srebra sa solnom kiselinom (zbiva se samo ako je udio srebra u metalnoj anodi 5% i veći), elektrode se katkad priključuju na pulsirajuću istosmjernu struju.

Kako se samo zlato iz anode taloži na katodi, dok se srebro i ostali metali elektrolitički samo otapaju, s vremenom se koncentracija zlata u otopini znatno smanji. Da bi se nadoknadio taj gubitak, dodaje se elektrolit visoko koncentrirane otopine zlatnog (III) klorida ili se elektrolit potpuno zamijeni. Zamjena elektrolita primjenjuje se kada zlato sadrži platinske metale, a elektroliza se provodi dotle dok koncentracija platine i paladija u elektrolitu ne poraste do 60 g/dm3.

Nešto zlata zajedno s iridijem, osmijem i rutenijem može se naći u mulju srebrnog klorida koji se taloži u okolici anode. Ti su metali i zlato dospjeli u mulj mehaničkim otkidanjem s anode. Nakon obradbe srebrnog klorida cinkom uz dodatak male količine sumporne kiseline, pri čemu nastaje cinkov klorid i metalno srebro, izliveno će srebro sadržavati zlato, a ono se može dobiti iz anodnog mulja pri rafinaciji tog srebra.

Katode od čistog zlata uklanjaju se iz ćelija za rafinaciju svakih 48 sati, peru se, tale u indukcijskoj peći i lijevaju u poluge. Od tako rafiniranog zlata 10% se upotrebljava za izradu novih katoda i vraća ponovo u proces. 

Elektrolitičkirafinirano zlato ima vrlo veliku čistoću (prosječan je udio zlata 99,95-99,98%). Pomoću ovog se postupka, iako se njima dobiva manje čisto zlato, daje prednost pred elektrolitičkim zbog toga što kraće traje. Rafinacija Millerovim postupkom završena je za jedan dan, a na elektrolizi zlato se danima zadržava u rafineriji, te mu se tako usporava optjecaj i prodaja. Premda se elektrolizom dobiveno zlato finoće 999,9 može upotrijebiti za novčarske svrhe, ono se uglavnom upotrebljava u industriji i znanosti. Za dobivanje zlata veće finoće nije dovoljna jednostavna elektrolitička ili kemijska rafinacija. Uzastopnom elektrolizom može se proizvesti zlato finoće 999,99, a finoća 999,999 ostvarljiva je tek ekstrakcijom otapalima i zonskim taljenjem.

Većina rafinerija u svijetu proizvodi zlato finoće 996, dok je rusko finoće 999. Taj je stupanj čistoće zlata dovoljan za lijevanje u zlatne poluge koje se čuvaju kao monetarna podloga. Male zlatne poluge uobičajene u trgovini zlatom teške su 12,5 kg i oblika su malih opeka. Površina zlatnih poluga ponuđenih na prodaju mora biti besprijekorna, bez ikakvih pukotina, lomova ili ogrebotina. Rastaljeno zlato, temperature nešto više od tališta, lijeva se u kalupe koji su s unutrašnje strane obloženi tankim slojem čađe. Prilikom hlađenja prelazi se po rastaljenoj površini reducirajućim plamenom da bi se spriječila oksidacija neznatnih količina srebra. Tijekom lijevanja poluga uzimaju se probe radi točnog određivanja finoće. Kad poluge odgovaraju postavljenim zahtjevima, obilježavaju se žigom s brojem, finoćom i nazivom rafinerije.

Recikliranje zlata iz računala. Kako?

Svi znamo da je recikliranje dobro za očuvanje našeg planeta i okoliša u kojem živimo. Staklo, plastika, papir i slični materijali koji se daju reciklirati dosta su traženi baš zbog toga. Naime, proces recikliranja nabrojanih materijala daleko je jeftiniji, efikasniji i po prirodu manje štetan od samog procesa proizvodnje.

Ekonomski gledano recikliranje materijala je veoma unosan posao. Glavni razlog, pokretač čitave priče o reciklaži je kao i uvijek novac. Ako u priču sa novcem ubacimo i zlato tada ona postaje još zanimljivija.

Kako i sam naslov kaže, u ovom članku ćemo se osvrnuti na recikliranje zlata iz osobnog računala. Naime, računala su, kao i druga elektronika pravi mali rudnik zlata, srebra, bakra, aluminija i ostalih vrijednih, plemenitih, i drugih metala. Pored metala u procesu reciklaže iz elektronike i računala može se izvući dosta plastike, stakla, fibera i sličnih materijala.

Ipak, zlato je danas najtraženije u procesu reciklaže, a sve to zbog svoje vrijednosti koja gotovo pravolinijski svakim trenom ide prema gore.

Cijena zlata u zadnjih pet godina drastično je porasla, a prema dijagramima koji se daju pronaći svugdje po burzama i Internet stranicama izgledi su da će zlato i dalje rasti.

Sve to dovodi do toga da ljudi žele u što većoj mjeri da posjeduju zlato, ako ne to onda barem da investiraju u zlato.

Proces recikliranja zlata nije naučna fantastika, no ipak nije ni tako bezopasan postupak. Naime, prilikom procesa reciklaže neophodno je koristiti se kiselinama koje su jako opasne po zdravlje čovjeka i okoliš. Ovisno o kojem postupku se radi kiseline koje se koriste mogu biti manje ili više opasne. U svakom slučaju ako se želite okušati u recikliranju zlata potrebno je strogo se pridržavati mjera opreza koje se odnose na rukovanje opasnim kiselinama.

Detaljnije o sakupljanju otpada za reciklažu,separaciju, i samo recikliranje zlata možete pročitati na linku. Doduše, webstranica je urađena na engleskom jeziku, međutim na Ex-YU jezicima nema joškvalitetnog sadržaja na ovu temu.

Prije nego se odlučite reciklirati otpad za dobivanje zlata dobro proučite postupak i način na koji se rukuje sa kiselinama.

Također, bitno je prilikom sakupljanja otpada znati od prilike koliki prinos zlata pojedini dio može dati. Ne sadrži baš svaki elektronski uređaj zlato u sebi.

Dobro proučite detalje vezane za reciklažu,ekstrakciju zlata, vaganje i procjenu zlatnog komada. Na web stranici takođermožete pronaći sve o karatima, težini i čistoći zlatne legure. Kako testiratizlato i koja je razlika između zlatnog komada i pozlaćenog.

Kako izračunati vrijednost starog zlata?

Organizirajte zlato po čistoći ( Karatima )

Ako želite izračunati vrijednost zlata koje želite prodati bitno ga je sortirati po čistoći. Čistoća zlata izražava se u karatima, a to je u biti omjer zlata u leguri u kojoj se nalazi. Omjer težine zlatne legure i vrijednosti Karata daje vam vrijednost, odnosno količinu čistog zlata u toj leguri.

Ako zlatni dio nakita ili neki drugi nema oznaku za vrijednost u Karatima tada možete uraditi test pomoću odgovarajuće opreme.

Kako uraditi test da bi odredili čistoću zlata?

Ako već nemate opremu za odrediti čistoću zlata tada predlažemo da ju kupite ili da posjetite neku od zlatarni, ili otkupnih stanica da urade test umjesto vas. Ukoliko ipak imate opremu za test ( bočice sa kiselinom i kamen ) tada ga uradite na sljedeći način. Bočice sa kiselinama obično mogu da očitaju 10, 14, 18 i 22 Karatno zlato što je možemo reći dosta precizno za ovakvu upotrebu.

Sada, ako sumnjate da posjedujete 14 karatni dio nakita, protrljajte jedan dio o kamen te na to mjesto kapnite jednu kap kiseline iz bočice koja očitava 14 Karatno zlato. Ako se zaista radi o 14 karatnom zlatu tada kiselina neće pokazati nikakvu reakciju.

Ako, recimo ne znate čistoću zlata nikako, tada radite test kako smo napisali sa tim da ponavljate radnju sa kiselinama od najniže do najviše vrijednosti Karata. Prvi put kada vidite da je kiselina reagirala znate da imate prethodno nižu Karatnu vrijednost zlatnog nakita.

Kako odrediti težinu zlata?

Kada ste odredili čistoću zlata sljedeći korak je izvagati zlato. Potrebno je izvagati svaku grupu zlata zasebno. Dakle, ako imate dva komada nakita 18K zlata, i po jedan komad 10K i 22K zlata, potrebno je posebno izvagati 10K zlatni dio, 18K zlatne komade, i 22K zlato. Prilikom vaganja važno je služiti se preciznom vagom. Ukoliko posjedujete pravu zlatarsku vagu, a koja mjeri težinu zlata u Uncama tada jednostavno preračunajte Unce u Grame. 1 Unca u sebi sadrži 28.3495231 Gram.

Na kraju, odrediti cijenu zlata

Cijena zlata po Unci se mijenja svakog trenutka. Ipak, da bi saznali trenutnu vrijednost zlata na svjetskoj burzi dovoljno je proviriti na internet i pročitati dijagram.

Zlato se vrednuje po Troy Unci, koja predstavlja 31.1 gram čistog zlata.

Podijelite trenutnu vrijednost zlata po Unci sa 31.1 da bi dobili vrijednost po jednom Gramu. Vrijednost koju ste dobili sada treba pomnožiti sa čistoćom zlata koje posjedujete. Za svaku grupu zlata koje ste izvagali podijelite Karate sa 24. Tada pomnožite rezultate sa trenutnom vrijednošću zlata po Gramu.

Na kraju još samo pomnožite vrijednost zlata po gramu sa težinom zlata koju ste izvagali u gramima.

Izvor: GoldInPC