Tona elektronskog otpada sadrži više zlata nego tona rude zlata

Tona rude zlata prema nekim procjenama u prosjeku u sebi sadrži tek 5 grama čistog zlata. Elektronski otpad za reciklažu u prosjeku sadrži između 40 i 60% više zlata. Da budemo precizniji, tona mikročipova koji se koriste u preciznoj elektronici u sebi sadrži oko 200 grama čistog zlata. Još više zlata se može pronaći u toni mobitela, negdje oko 300 grama.

Ovi detalji nam govore da recikliranjem određene mase elektronskog otpada možemo dobiti oko 50% više zlata nego da recikliramo istu količinu 'masu' rude zlata.

Da bi se proizveo bilo koji dio elektronske opreme potrebno je koristiti neki od vrijednih i plemenitih metala. Procjenjuje se da se na godinu iskoristi više od 320 tona zlata u proizvodnji elektronike poput osobnih računala, mobitela, fiksnih telefona, navigacijskih uređaja i slično. Ta vrijednost prelazi 16 milijardi dolara, a samo se 15% te vrijednost na kraju reciklira. Sve ostalo 'propadne' u primitivnim reciklažama koje rade izvan granica zakona u nepovoljnim radnim uvjetima ne prijavljujući zaradu, ili obrt uopće.

Recikliranje zlata je u današnje vrijeme postalo veoma popularno i unosno kao posao. Naime, iskopavanje zlata iz rudnika je dosta nepovoljno za okolinu, skupo i opasno po zdravlje čovjeka. Sa druge strane, recikliranje se obavlja u dosta povoljnijim uvjetima, sa sobom nosi i određenu dozu opasnosti ali na kraju je recikliranje ipak prihvatljivije od samog iskapanja zlatne rude.

Da bi se recikliralo zlato iz elektroničkog otpada potrebna je upotreba teških strojeva, specijalno namijenjenih toj  vrsti posla. Dalje je potrebno uspostaviti kemijski laboratorij u kojem se odvijaju opasni kemijski procesi za uklanjanje zlata od drugih metala i elemenata koji u tom postupku nisu zanimljivi. Te na kraju peći u kojima se od zlatnog praga prave ingoti od zlata sa obilježjima koja govore o volumenu ili težini zlatne poluge, te čistoći zlata.

Koliko je iskopavanje zlata štetno za okolinu možemo i sami zaključiti znajući da su na nedavno održanom referendumu švicarci zabranili iskopavanje zlata u državi jer ono šteti okolišu. Zamislite, zemlja koja posjeduje ogromne količine zlata prikupljenog sa svih strana svijeta odbija da i sama iskapa zlato iz rudnika.

Elektroliza ili Millerov postupak za dobivanje zlata?

Elektrolitička rafinacija jedan je od najpoznatijih postupaka za dobivanje zlata.

Najčišće zlato se dobiva elektrolizom 'Wohlwillovim' postupkom. Jednostavne elektrolitičke ćelije su staklene ili porculanske posude. Anode su od onečišćenog zlata finoće najmanje 950, težine 12 kg i mjera 280x230x12 mm, a katode od valjanog zlatnog lima finoće 999,9 i mjera 300x75x0,25mm.

Ćelija se puni otopinom elektrolita koja u litri sadrži 50-100 g zlata u obliku iona (AuCl4) te jednaku masu solne kiseline. Temperaturu elektrolita treba održavati na 60-70C. Zlato sa anode otapa se prevođenjem u ion (AlCl4), a na katodi se taloži kao metal:

Anoda; Au+4Cl-(AuCl4)-+3e (3)

Katoda: (AuCl4)-+3e Au+4Cl- (4)

Solna kiselina igra važnu pri otapanju anode. Kad otopina elektrolita ne bi bila zakiseljena, na anodi bi se izdvajao klor.

Strujni potencijal između elektroda iznosi do 2V, a gustoća struje do 1900 A/m2. Ovako velikom gustoćom struje sprečava se velika količina nakupina zlata u otopini elektrolita za vrijeme rafinacije. Pri tako velikoj gustoći struje katoda je gruba, ali vrlo kompaktna. Anode se lijevaju tanje na donjem kraju i na rubovima, kako bi se mogle iskoristiti i trošiti što je moguće dulje, ali se elektroliza prekida kada se otprilike 90% materijala anode otopi. Da bi se spriječila polarizacija anode srebrnim kloridom nastalim pri otapanju anode i reakciji srebra sa solnom kiselinom (zbiva se samo ako je udio srebra u metalnoj anodi 5% i veći), elektrode se katkad priključuju na pulsirajuću istosmjernu struju.

Kako se samo zlato iz anode taloži na katodi, dok se srebro i ostali metali elektrolitički samo otapaju, s vremenom se koncentracija zlata u otopini znatno smanji. Da bi se nadoknadio taj gubitak, dodaje se elektrolit visoko koncentrirane otopine zlatnog (III) klorida ili se elektrolit potpuno zamijeni. Zamjena elektrolita primjenjuje se kada zlato sadrži platinske metale, a elektroliza se provodi dotle dok koncentracija platine i paladija u elektrolitu ne poraste do 60 g/dm3.

Nešto zlata zajedno s iridijem, osmijem i rutenijem može se naći u mulju srebrnog klorida koji se taloži u okolici anode. Ti su metali i zlato dospjeli u mulj mehaničkim otkidanjem s anode. Nakon obradbe srebrnog klorida cinkom uz dodatak male količine sumporne kiseline, pri čemu nastaje cinkov klorid i metalno srebro, izliveno će srebro sadržavati zlato, a ono se može dobiti iz anodnog mulja pri rafinaciji tog srebra.

Katode od čistog zlata uklanjaju se iz ćelija za rafinaciju svakih 48 sati, peru se, tale u indukcijskoj peći i lijevaju u poluge. Od tako rafiniranog zlata 10% se upotrebljava za izradu novih katoda i vraća ponovo u proces. 

Elektrolitičkirafinirano zlato ima vrlo veliku čistoću (prosječan je udio zlata 99,95-99,98%). Pomoću ovog se postupka, iako se njima dobiva manje čisto zlato, daje prednost pred elektrolitičkim zbog toga što kraće traje. Rafinacija Millerovim postupkom završena je za jedan dan, a na elektrolizi zlato se danima zadržava u rafineriji, te mu se tako usporava optjecaj i prodaja. Premda se elektrolizom dobiveno zlato finoće 999,9 može upotrijebiti za novčarske svrhe, ono se uglavnom upotrebljava u industriji i znanosti. Za dobivanje zlata veće finoće nije dovoljna jednostavna elektrolitička ili kemijska rafinacija. Uzastopnom elektrolizom može se proizvesti zlato finoće 999,99, a finoća 999,999 ostvarljiva je tek ekstrakcijom otapalima i zonskim taljenjem.

Većina rafinerija u svijetu proizvodi zlato finoće 996, dok je rusko finoće 999. Taj je stupanj čistoće zlata dovoljan za lijevanje u zlatne poluge koje se čuvaju kao monetarna podloga. Male zlatne poluge uobičajene u trgovini zlatom teške su 12,5 kg i oblika su malih opeka. Površina zlatnih poluga ponuđenih na prodaju mora biti besprijekorna, bez ikakvih pukotina, lomova ili ogrebotina. Rastaljeno zlato, temperature nešto više od tališta, lijeva se u kalupe koji su s unutrašnje strane obloženi tankim slojem čađe. Prilikom hlađenja prelazi se po rastaljenoj površini reducirajućim plamenom da bi se spriječila oksidacija neznatnih količina srebra. Tijekom lijevanja poluga uzimaju se probe radi točnog određivanja finoće. Kad poluge odgovaraju postavljenim zahtjevima, obilježavaju se žigom s brojem, finoćom i nazivom rafinerije.

Kako otopiti zlato?

Prilikom recikliranja zlata, ili iskapanja zlatne rude te prerade rude u zlato bitan proces je kemijski otopiti zlato. Treba znati da je zlato rijedak metal, plemenit i veoma cijenjen. Prilikom dobivanja zlata iz rude potrebne su ogromne količine sirovine. Za jedan gram čistog zlata potrebno je više tona iskopane rudače iz koje se dobiva zlato.

Da bi izdvojili zlato iz sirovine te dobili traženu čistoću zlatnog komada potrebno je koristiti kemijski proces. Zbog svojih osobina zlato je veoma postojan metal, među ostalim i teško topljiv, antikorozivan i odličan provodnik. Da bi izdvojili zlato iz sirovine za preradu potrebno se koristiti dobro poznatom metodom otapanja zlata pomoću kiseline 'Aqua regia' ili prevedeno Zlatotopka.

Sama riječ zlatotopka govori nam o kakvoj tekućini je riječ. Naime zlatotopka je jedan od rijetkih kiselina 'spoj kiselina' koja može da otapa zlato. Zlatotopka je u biti spoj dviju kiselina, od kojih niti jedna ne može otopiti zlato samostalno – bez djelovanja druge kiseline.

Ako bi pokušali otopiti zlato u klorovodičnoj kiselini, od reakcije sa zlatom ne bi vidjeli ništa. Da bi dobili reakciju kakvu želimo uz klorovodičnu kiselinu dodajemo još i dušičnu kiselinu. Sada imamo spoj 'Aqua regia' kod nas poznat kao zlatotopka koji oksidira zlato i gradi kemijski spoj HAuCl4.

Ako smo zlatni komad uronili u određenu količinu zlatotopke možemo vidjeti reakciju kiseline sa zlatom. Naime, kroz neko vrijeme zlato će se rastopiti i 'nestati' u tekućini. Vađenje zlata iz tekućine koja ima kemijski sastav HAuCl4 je proces u kojem zapravo i dobivamo 99% čist zlatni prah. Izdvajanje atoma zlata iz zlatotopke se obavlja pomoćumetabisulfitnog praha, a kako točno izgleda proces pogledajte na videu. Na ovomlinku je detaljno prikazan postupak izdvajanja zlata iz zlatotopke.

Postupak obrade, izdvajanja zlata iz primjesa se može uraditi i u slučaju da se bavite recikliranjem zlata. Ukoliko imate reciklažni otpad, na primjer zlatom obložene metalne vodiče i slično, pomoću zaltotopke izdvajate zlato i proizvodite ga u čistoći 99% i više.

Rad sa kiselinama je opasan pa stoga treba biti oprezan i znati kako se rukuje s njima. Također se treba držati mjera opreza te imati odgovarajuću zaštitnu odjeću. Mjesto za rad treba biti opremljeno za rad sa opasnim kemikalijama.

Otkup zlata, isplata u gotovini

Otkup zlata i drugih plemenitih i vrijednih metala posljednjih je godina u jakom porastu. Zbog naglog porasta cijene zlata na svjetskim burzama postalo je isplativo prodati bilo koji komad nakita, pozlaćenog otpada i slično.

Ako se odlučite na prodaju zlata koje vam više nije potrebno, ili jednostavno trebate novac dobro pripazite kome će te se obratiti. Naime, na tržištu otkupa zlata možete pronaći brojne tvrtke. Oglasnici su puni raznih ponuda i 'najboljih' isplata. Ipak, treba znati da je cijena zlata već unaprijed određena stanjem na svjetskoj burzi. To znači da se na komadu nakita možete cjenkati za par kuna, maraka i slično. Ne nasjedajte na oglase koji se reklamiraju kako baš oni daju puno više novaca po gramu zlata. To jednostavno ili nije istina ili se radi o prevarantu, šverceru koji izbjegava obveze prema državi i slično.

Prilikom prodaje zlata zahtijevajte procjenu na licu mjesta i ponudu za otkup. Ne pristajte na bilo kakvu ponudu, i ako sumnjate da vas žele prevariti slobodno odustanite od prodaje i potražite drugu otkupnu stanicu.

Za prodaju svog zlatnog komada obavezno zahtijevajte isplatu u gotovini na licu mjesta. Sve veće i ozbiljnije otkupne stanice vrše isplatu u gotovini na licu mjesta čim se utvrdi čistoća zlata, težina i još neke sitnice pa moguće i popune podaci o prodavaču, u slučaju da se ispostavi da je nakid ili drugi zlatni dio ukraden.

Zlato iz smeća, reciklaža elektronike

Smeće, odnosno elektronički otpad postao je pravi izvor za reciklažu i vađenje dragocjenih metala iz njega. Naime u procesu proizvodnje elektronike neophodno je koristiti određenu količinu zlata, srebra i drugih dragocjenih metala. Zbog toga se prilikom odbacivanja stare i zastarjele elektronike okrećemo recikliranju i dobivanju plemenitih metala iz nje.

Dosta je lakše reciklirati elektroniku i dobiti zlato nego ga iskopavati u rudnicima. Kopanje zlatne rude na starinski način u rudnicima je dosta ekološki neprihvatljivo, ekonomski neisplativo ako taj proces usporedimo sa reciklažom elektronike.

Recikliranje zlata unosan je i veoma isplativ posao.

Pronađite svoj dio u tom procesu. Prikupljanje, separacija, recikliranje, prodaja zlata i tako u krug. Sigurno ako ste vješti možete pronaći svoje mjesto u lancu zarade. Ukoliko niste za tu vrstu posla možda je bolje da investirate u posao sa zlatom.

Pročitajte malo više o tome kako uložiti u zlato a da ga ne kupujete.

Recikliranje zlata iz računala. Kako?

Svi znamo da je recikliranje dobro za očuvanje našeg planeta i okoliša u kojem živimo. Staklo, plastika, papir i slični materijali koji se daju reciklirati dosta su traženi baš zbog toga. Naime, proces recikliranja nabrojanih materijala daleko je jeftiniji, efikasniji i po prirodu manje štetan od samog procesa proizvodnje.

Ekonomski gledano recikliranje materijala je veoma unosan posao. Glavni razlog, pokretač čitave priče o reciklaži je kao i uvijek novac. Ako u priču sa novcem ubacimo i zlato tada ona postaje još zanimljivija.

Kako i sam naslov kaže, u ovom članku ćemo se osvrnuti na recikliranje zlata iz osobnog računala. Naime, računala su, kao i druga elektronika pravi mali rudnik zlata, srebra, bakra, aluminija i ostalih vrijednih, plemenitih, i drugih metala. Pored metala u procesu reciklaže iz elektronike i računala može se izvući dosta plastike, stakla, fibera i sličnih materijala.

Ipak, zlato je danas najtraženije u procesu reciklaže, a sve to zbog svoje vrijednosti koja gotovo pravolinijski svakim trenom ide prema gore.

Cijena zlata u zadnjih pet godina drastično je porasla, a prema dijagramima koji se daju pronaći svugdje po burzama i Internet stranicama izgledi su da će zlato i dalje rasti.

Sve to dovodi do toga da ljudi žele u što većoj mjeri da posjeduju zlato, ako ne to onda barem da investiraju u zlato.

Proces recikliranja zlata nije naučna fantastika, no ipak nije ni tako bezopasan postupak. Naime, prilikom procesa reciklaže neophodno je koristiti se kiselinama koje su jako opasne po zdravlje čovjeka i okoliš. Ovisno o kojem postupku se radi kiseline koje se koriste mogu biti manje ili više opasne. U svakom slučaju ako se želite okušati u recikliranju zlata potrebno je strogo se pridržavati mjera opreza koje se odnose na rukovanje opasnim kiselinama.

Detaljnije o sakupljanju otpada za reciklažu,separaciju, i samo recikliranje zlata možete pročitati na linku. Doduše, webstranica je urađena na engleskom jeziku, međutim na Ex-YU jezicima nema joškvalitetnog sadržaja na ovu temu.

Prije nego se odlučite reciklirati otpad za dobivanje zlata dobro proučite postupak i način na koji se rukuje sa kiselinama.

Također, bitno je prilikom sakupljanja otpada znati od prilike koliki prinos zlata pojedini dio može dati. Ne sadrži baš svaki elektronski uređaj zlato u sebi.

Dobro proučite detalje vezane za reciklažu,ekstrakciju zlata, vaganje i procjenu zlatnog komada. Na web stranici takođermožete pronaći sve o karatima, težini i čistoći zlatne legure. Kako testiratizlato i koja je razlika između zlatnog komada i pozlaćenog.

Kako reciklirati zlato sa procesora?

Za primjer recikliranja zlata sa procesora uzeti ćemo stari 'crni' procesor sa tijelom od fibera koji u biti sadrži zlato većinom samo na pinovima ispod. Pinovi koji daju kontakt između procesora i matične ploče su pozlaćeni, odnosno elektroplatirani zlatom.

Da bi reciklirali zlato prvo što trebamo uraditi jeste ukloniti pozlaćene pinove od tijela procesora. Procesor ne sadrži vrijedne elemente pa je važno ukloniti pinove sa njega radi daljnje obrade.

Ako želite biti detaljni sa procesora uklonite i keramičke kondenzatore koji u sebi sadrže palladijum.

Pinove možete ukloniti plamenikom, nekim alatom poput kliješta ili najlakšom metodom, vrućim zrakom.

Pogledajte video, kako ukloniti pozlaćene pinove sa procesora vrućim zrakom?

Pinovi se sakupe i pripreme za reciklažu. Zlatni sjaj koji vidite na pinovima je u stvari tanki sloj zlata na njima. To je vrijednost koju želimo izvući iz otpada.